Umorni i oprezni prema budućnosti? Zašto biste se ove godine mogli osjećati drugačije u vezi s novogodišnjim odlukama, objašnjava psihijatrica Jayashri Kulkarni, direktorica velikog istraživačkog centra u Australiji.
Predvodi timom od stotinjak članova među kojima su liječnici, sestre, psiholozi, psihijatri, znanstvenici, okupljeni pod pokroviteljstvom Monash Alfred Psychiatry Research Centre. Grupu podupiru brojni nacionalni i internacionalni fondovi jer je riječ o najvećem australskom sveučilištu raširenom na više kontinenata uključujući i neke europske zemlje.
Stoga se njihova istraživanja prate s velikim zanimanjem ne samo u stručnim krugovima. U njihovoj raspravi na samom koncu jedne i početku nove godine, tvrde kako su dvije godine života s pandemijom COVID-19 utjecale na vrste novogodišnjih odluka koje će ljudi vjerojatno željeti donijeti za 2022. godinu.
Početak godine obilježava za mnoge ljude i neki novi životni ciklus. Uvriježeno, počeci imaju magičan prizvuk i ozračje novih nada. Ulazak u 2022. godinu, globalno je ujedinjen u želji da pandemija prestane.
Učinci pandemije, objašnjava Kulkarni, varirali su od manjih učinaka na tjelesno i mentalno zdravlje, do fatalnih, smrtnih učinaka ali i velikih promjena u zapošljavanju, prihodima, putovanjima, slobodnom vremenu i mogućnostima druženja. Učinak na pojedince znatno je varirao, ovisno o tome kakav je njihov život bio prije, i ovisno koliko je pandemija utjecala na njih osobno i njihovu otpornost, ne samo prema korona infekciji nego i prema svim posljedicama pandemije.
Fleksibilnost naspram nemogućnosti prilagodbe
Način na koji reagiramo na pandemijske šokove dijelom ovisi o našoj sposobnosti da se dobro prilagodimo suočavanju s nedaćama, traumama, tragedijama, prijetnjama ili značajnim izvorima stresa. Uključuje rehabilitaciju od teških iskustava, ali može uključivati i osobni rast. Ljudi koji su izgubili svoje voljene zbog COVID-a mogu odgovoriti na dobar, ali i nepovoljan način.
Pakt ili „zavjet“ sklopljen s preminulom voljenom osobom da će živjeti život bolje može biti snažan motiv za promjenu loših zdravstvenih navika.
Negativne odluke, često vođene snažnim osjećajem bijesa i očaja, mogu rezultirati potrebom za osvetom. Ili kažnjavanjem onih koji se mogu činiti odgovornima za smrt nekog njima bliskog. Osvetoljubivost zapravo govori o nemogućnosti prilagodbe. Mogu proizaći iz osjećaja krivnje što nisu spasili voljenu osobu ili proveli vrijeme s njom. Osobe koje su preživjele COVID infekciju, a voljena osoba nije, posebno često doživljavaju jake osjećaje krivnje.
Rješenja vođena osjećajem krivnje potaknuta su snažnim emocijama. Vjerojatno će se u nekom obliku održati mjesecima, mogu se protegnuti kroz cijelu godinu, ali proces žalovanja bi do sljedeće godine trebao prolaziti manje intenzivne emocije. Budući je virus predstavljao veliki zdravstveni rizik imalo bi smisla da više ljudi nego ikad izabere Novu godinu kako bi se odlučilo za poboljšanje vlastitog zdravlja.
Prestanak pušenja vrlo je uobičajena novogodišnja odluka, a čini se čak i razumnijom nego inače, usred globalne pandemije virusa koji uglavnom napada dišni sustav. Međutim, kao što su mnogi ljudi otkrili u prošlosti, odricanje od cigareta je teško i često zahtijeva značajno planiranje i pomoć da bi uspjeli.
Iako je pandemija možda pojačala želju za promjenom, ona nimalo ne olakšava postizanje rješenja. Slično se odnosi i na odluke o promjeni konzumiranja alkohola ili droga koje bi također imale koristi kada bi bile planirane i uključile stručnu pomoć. Mršavljenje je još jedna omiljena novogodišnja odluka. Čuveni “COVID kilogrami” bez sumnje će potaknuti više ljudi nego inače da odluče smršaviti 2022..
Različite postblagdanske dijete su uobičajene, ali se često napuštaju do veljače. Pažljiva prehrana i plan vježbanja koji prate drugačiji životni stil učinit će uspjeh vjerojatnijim.
Velika ostavka
Iako će COVID vjerojatno dati dodatnu prednost uobičajenim rješenjima, vjerojatno ćemo vidjeti i globalni porast želje za sveukupnu promjenu životnog stila. Stavovi mnogih prema poslu i obitelji dramatično su se promijenili zbog ograničenja putovanja, rada ili učenja od kuće i manje druženja. Ova iznimno značajna promjena u načinu života navela je mnoge da preispitaju svoju budućnost. Mnogi su pronašli veliki užitak u druženju s obitelji i sada preispituju ravnotežu između posla i doma.
Otkriće da je rad od kuće moguć natjeralo je mnoge da preispitaju svoje profesionalne mogućnosti. Egzodus s poslovima nakon pandemije, nazvan “velika ostavka”, milijune ljudi je izmjestio iz uobičajenih pozicija. Mnogima ubrzao odluke o promjenama, pa i otkazima. Prema nedavnom istraživanju Microsofta više od 40 posto svjetske radne snage razmišlja o napuštanju poslodavaca. Očekuje se da će se ovaj trend ponoviti u različitim industrijama u SAD-u, Velikoj Britaniji i Europi.
Polarizirani stavovi
COVID-19 je većinu ljudi ostavio iscrpljenima i opreznima prema budućnosti. Mnogi su vjerovali da će pandemija završiti 2020., ali 2021. donijela je više infekcija, zatvaranja i ograničenja. U trenucima traume kada je budućnost neizvjesna može doći do polarizacije ponašanja. Neki ljudi usvajaju stav prema životu “živi sada” s većim rizikom. Drugi zauzimaju suprotan stav, te su krajnje oprezni.
Obje grupe mogu donijeti novogodišnje odluke kako bi se bolje uklopile u pristup životu. A hoće li odluke opstati ovisi o onima koji ih donose. No dugotrajnije su one postepenije jer ih na neki način ljudi često zrelije provode.
