U povodu Europskog tjedna mentalnog zdravlja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i udruga Životna linija organizirali su edukacijski skup. Pozvali su medije da o tragedijama i suicidima ne izvještavaju fatalistički i senzacionalistički.
Umjesto senzacionalizma važno je ukazati na načine pomoći, poručili su. Novinarsku nagradu ”Životna linija” za odgovorno izvještavanje dobila je Lada Novak Starčević iz Jutarnjeg lista. U novinarskom izvještavanju, istaknuto je, važno je razumjeti kompleksnost čina samoubojstva i prenositi isključivo činjenice.
Izbjegavati detalje
Zamjenica ravnatelja HZJZ-a, Ivana Pavić Šimetin, pozvala je novinare da izbjegavaju pretpostavke, neprovjerene informacije i detalje koji nisu nužni.
Ne treba prikazivati potresne fotografije i izjave, detalje o počinitelju i žrtvama, isticati svakodnevne situacije kao pokretače te pojednostavljivati događaje.
Predsjednik Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje, Tin Pongrac, kazao je kako prikazivati stvari na pozitivan način i boriti se za prevenciju suicida i depresije ne znači šutjeti.
Pomoć postoji, isplati se živjeti – to su poruke koje ljudima doslovno mogu spasiti život, istaknuo je.
Implementacija najboljih praksi u području zaštite mentalnog zdravlja među članicama EU jedan je od ciljeva projekta europske akcije “JA ImpleMENTAL”.
Predstavnica HZJZ-a i Ministarstva zdravstva, Danijela Štimac Grbić, kao najbolju navela je austrijsku praksu.
Austrijske smjernice o medijskom praćenju samoubojstava podrazumijevaju – aktivno podupiranje prevencije samoubojstva u medijima, edukativne materijale o suočavanju s krizom te lako dostupne informacije o prepoznavanju rizičnog ponašanja.
Forenzički psihijatar, Darko Marčinko, naglasio je nužnost procesnog razumijevanja suicidalnosti.
Za takav kompleksan životni problem nije moguće binarno odgovoriti što je bio njegov uzrok, rekao je Marčinko.
Po podacima iz Registra izvršenih samoubojstava Hrvatska od 2000. bilježi trend pada stope samoubojstava.
S 926 slučajeva u 2000. ta je brojka do 2021. pala na 583. Muškarci su tri puta pogođeniji od žena. Osobe od 65 i više godina u većem su riziku u odnosu na ostale dobne skupine.
U usporedbi s prosjekom stopa samoubojstava za članice EU, Hrvatska ima nešto višu stopu za sve dobne skupine.
