Portal ZdravljeAktualnoIdentificirane regije mozga koje oštećuje visoki tlak

Identificirane regije mozga koje oštećuje visoki tlak

Međunarodni tim znanstvenika otkrio je koja područja mozga oštećuje visoki krvni tlak te utvrdio da ta oštećenja mogu pridonijeti razvoju demencije. Visoki krvni tlak i ranije se povezivao s demencijom i oštećenjem funkcije mozga. No nova studija, objavljena u European Heart Journalu, prvi put pokazuje kako točno visoki krvni tlak oštećuje mozak i zahvaćena područja.

U sklopu istraživanja proučavane su snimke magnetske rezonance više od 30.000 ljudi iz UK Biobanka. Također su pogledane genetske informacije sudionika studije. Identificirane su promjene na devet dijelova mozga povezanih s visokim krvnim tlakom i lošijom kognitivnom funkcijom. Promjene su uključivale smanjenje volumena mozga, u vezama između različitih dijelova mozga i u mjerama moždane aktivnosti.
Nalazi su provjereni tako što su uspoređeni s onima druge skupine pacijenata u Italiji. Glavni autor Tomasz Guzik, profesor kardiovaskularne medicine na Sveučilištu u Edinburghu, rekao je da su kombinacijom slikovnih, genetskih i opservacijskih pristupa identificirali specifične dijelove mozga koji su pogođeni povećanjem krvnog tlaka.
U tim područjima visoki krvni tlak utječe na kognitivne funkcije poput gubitka pamćenja, vještine razmišljanja i demencije, rekao je.

Guzik se nada da bi ta otkrića mogla pomoći u razvoju novih načina liječenja kognitivnih oštećenja kod ljudi s visokim krvnim tlakom.
Proučavanje gena i proteina u tim moždanim strukturama moglo bi nam pomoći da shvatimo kako visoki krvni tlak utječe na mozak i uzrokuje kognitivne probleme. Štoviše, gledajući ove specifične regije mozga, mogli bismo predvidjeti tko će brže razviti gubitak pamćenja i demenciju u kontekstu visokog krvnog tlaka, ističe glavni autor studije.

Određene regije mozga u posebno su visokom riziku od oštećenja nastalih zbog krvnog tlaka. To može pomoći u identificiranju ljudi koji su u opasnosti od kognitivnog pada u najranijim fazama te potencijalno učinkovitije ciljati terapije u budućnosti, rekla je koautorica studije, prof. Joanna Wardlaw sa Sveučilišta u Edinburghu.

Više iz rubrike:
Povezani članci
Globalni problem

Alzheimerova bolest – odgovore na glavna pitanja daje prof. Klepac

Savjeti HZJZ-a

Blagdanska buka i gužva poseban su stres za osobe s demencijom

Čuj, srce ti priča!

Foto dana: Akcija CroMSIC Osijek – suradnja studenata i kardiologa

Hrvatski dan hipertenzije

Hrvatska je zemlja s najviše oboljelih od povišenog tlaka

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Nacionalni dan preživjelih od raka

Prof. Mikolašević: Onkološka bolest danas ne znači smrtnu presudu

Pristup smanjenja štete

Digitalna psihijatrija alat je za veću dostupnost liječenja

Miastenija gravis

Nepomičan jezik, spušteni kapci, kroz život 450 tisuća tableta

Joško Lalić

Odrastao je u domu, a način kojim danas pomaže drugima – lekcija nam je svima

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Podrška oboljelima

Miastenija gravis – okrutni simptomi i dugačak put do dijagnoze

Na što nas upozorava naš mozak

Poremećaji spavanja mogu biti prvi simptomi ozbiljnih neuroloških bolesti

Nacionalni dan preživjelih od raka

Prof. Mikolašević: Onkološka bolest danas ne znači smrtnu presudu

Renatin život s teškom bolesti

Miastenija mi je uzela mišiće, ali nije dušu

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost

Simptomi i dijagnostika raka debelog crijeva, mag. Vrdoljak

mag. Jelena Vrdoljak spec. med. biokemije i laboratorijske m
Kad jetra i bubrezi rade sporije

Vodič za starije kako pravilno i sigurno uzimati lijekove

Redakcija
Razgovor s neurologinjom

Što sami možemo učiniti da smanjimo rizik od razvoja Alzheimerove

Marija Mihelić

Promjene na dječjoj koži – koje pratiti, na koje reagirati, objašnjava dr. Krnić

Nefreteta Zekić Eberhard