Pacijenti s određenim vrstama aritmija koje zahtijevaju ugradnju kardioverter-defibrilatora, popularno zvan ICD uređaj, često osjećaju strah od isporuke električnog šoka u srce. Važnost psihološke podrške pacijentu naglasila je prim. dr. sc. Borka Pezo Nikolić, subspec. kardiologije.
– Prva točka na koju trebamo pripremiti pacijente je kako će se oni nositi sa svojim ili paklenim strojem ili anđelom čuvarom. Treba pokušati objasniti pacijentu da je u stvari u pitanju anđeo čuvar i njihova sigurnost. Vrlo je važno stalno imati tu razinu svijesti, da se toga ne boje i da će se uspjeti nositi s time – ohrabruje liječnica.
Život s kardioverterom zapravo je spašavanje života, zaključila je prim. Pezo Nikolić ne nedavnom javnom predavanju o aritmijama u organizaciji Hrvatske udruge za aritmije “Ritam srca”.
Značajno smanjivanje rizika iznenadne smrti
Na tribini su govorili i izv. prof. prim. dr. sc. Šime Manola, prvi dopredsjednik udruge, doc. dr. sc. Zrinka Jurišić, spec. interne medicine i subspec. kardiologije, te izv. prof. dr. sc. Sandro Brusich. Ovih četiri kardiologa i stručnjaka za aritmije rasvijetlili su neke važne nedoumice o ugradnji uređaja, a koje muče mnoge pacijente.
Implantabilni kardioverter-defibrilatori mnogo su složeniji nego obični elektrostimulatori, i njihova ugradnja može mijenjati kvalitetu života. Zapravo je bolest zbog koje se uređaj ugrađuje ono što utječe na kvalitetu života, napominje docentica Jurišić.
– Želimo informirati pacijente kako se znanjem boriti protiv straha. Već prije ugradnje ovog uređaja pokušavamo jasno objasniti pacijentima što sve taj uređaj može, i kako može prekidati aritmiju.
Također je pacijentu važno objasniti što se može dogoditi ako slučajno nešto nije ispravno s ICD uređajem, dodaje.
– Jedno od prvih upozorenja kada ih otpuštamo nakon ugradnje, je da se svakako u slučaju ponavljanih isporuka šokova, i ponavljanih gubitaka svijesti, hitno jave u bolnicu. Tada možemo vidjeti točno o čemu se radi. Najčešći razlog je aritmija koja se ne može dovoljno izregulirati uređajem.
Napominju pacijentima i da ICD uređaj nije uređaj koji liječi srce i ne može spriječiti pojavu aritmije. No, to je uređaj koji “značajno smanjuje rizik iznenadne smrti”, naglasila je docentica.
Ugradnja uređaja kao jedna od metoda za liječenje aritmija
Elektrostimulacija se koristi kao jedna od metoda u liječenju aritmija, najčešće u kombinaciji s drugim tipovima liječenja. Izv. prof. Brusich pojašnjava da s obzirom na to da postoje mnoge vrste aritmija i mogućnosti liječenja, ugradnja uređaja pripada jednoj od dvije veće skupine liječenja zahvatima. Jedna su upravo različite vrste uređaja, a druga su zahvati ablacije.
– Zahvate ugradnje uređaja primjenjujemo kod bolesnika koji imaju prvenstveno usporeni rad srca, ili koji imaju dugoročno sklonost ka razvoju malignih aritmija. Tada možemo ugraditi uređaje koji neprestano prate srčani ritam, i koji mogu isporučiti elektrošok. Time se, recimo, “resetira” srce, odnosno zaustavlja se aritmija opasna po život – pojašnjava.
Elektrostimulatori – generatori srčanih impulsa
U spomenutu prvu skupinu zahvata, uz ICD uređaj, pripadaju i elektrostimulatori srca. No za pacijente je elektrostimulator poprilično “udaljen pojam”. Primjećuje to Tomislav Huić, drugi dopredsjednik Udruge “Ritam srca”. Javnosti mnogo poznatiji pojam je pacemaker.
– Pacemaker ili peacemaker? – našalio se Huić, inače predstavnik pacijenata u udruzi.
Docentica Jurišić doskočila je ovoj dilemi, rekavši kako je upravo pacemaker onaj koji napravi peace (eng. mir).
– Naši pacijenti često koriste tu englesku riječ pacemaker, koja se onda iskrivi u različitim oblicima, ali svakako se radi o generatorima srčanog impulsa. Kako objašnjavamo našim pacijentima, stavljamo vam aparat koji će čitavo vrijeme monitorirati vaš srčani ritam, i u trenutku kada ono izostane, aparat će dati impuls koji će omogućiti kontrakciju srca. Odnosno omogućit će adekvatnu srčanu aktivnost i po potrebi optimizirati tu srčanu frekvenciju – objasnila je docentica Jurišić.
Dodaje kako “kod pacijenata kojima se induciran taj uređaj, elektrostimulator zapravo vraća život, osigurava život, i u konačnici vraća kvalitetu života”.
Koja su ograničenja kod pacijenata s ugrađenim uređajima
Ograničenja su u konačnici vrlo mala, utvrdila je docentica Jurišić. Dozvoljeno je korištenje mobitela, no aparat se ne bi trebao držati u džepu iznad srčanog uređaja. Mnoge pacijente zanima i smiju li voziti nakon zahvata.
– Dijelom to ovisi zapravo i o samoj osnovnoj bolesti srčanog mišića, je li samo problem u poremećaju srčanog ritma ili postoji još neka popratna bolest. No svakako nema nekih posebnih ograničenja za upravljanje osobnim vozilom – objasnila je docentica. Dodaje da ipak neposredno nakon implementacije treba pričekati s aktivnostima kako bi se elektrode adekvatno smjestile u organizmu pacijenta, a rane zacijelile.
U slučaju putovanja avionom pacijenti sa sobom trebaju nositi identifikacijske kartice uređaja te prije prolaska kroz skener obavijestiti osoblje o ugrađenom uređaju.
– Jedno od čestih pitanja je i kako proći u trgovinu, hoće li detektor na ulazu aktivirati uređaj. Ako samo prođete, neće. No savjetujemo da se ne naslanjate na takve uređaje – rekla je docentica Jurišić.
U kućanstvu pak nije preporučljivo približavati se kuhalima s indukcijskom strujom bliže od 60 centimetara. No, teško je zamisliti da će itko namjerno približiti kipućoj ploči.
Tenis kao idealan sport za pacijente s aritmijom
Pacijenti, osobito oni mlađe dobi, interesiraju se i smiju li vježbati ili trenirati neki sport. Načelno ne postoje ograničenja ali treba izbjegavati sportove koji mogu ozlijediti prsni koš, kaže docentica Jurišić. Izv. prof. Brusich dodaje i da je sport za srce svakako dobar, no pretjerano naporni i teški sportovi nisu preporučljivi. Primjerice, to su ultra maratoni ili dugačke biciklističke staze.
– Takve aktivnosti mogu dovesti do širenja i napinjanja srca, i sklonosti aritmija.
Kao veliki ljubitelj tenisa, izv. prof. Brusich svakako preporučuje ovaj sport.
– Tenis je idealan sport za srce i za aritmije, postoje istraživanja koja su pokazala da osobe koje se bave tenisom i sličnim sportovima dulje žive. To je zato što se ovaj sport može igrati dugotrajno, nije kontaktan, možete si sami dozirati koliko intenzivno želite trenirati, i uključuje cijelo tijelo i mozak – objašnjava izv. prof. Brusich.
Kardiolozi savjetuju i da se izbjegavaju nagli trzajevi rukom na strani gdje je uređaj.
– Upravo se zato uređaji stavljaju s nedominantne strane, za dešnjake s lijeve strane, a za ljevake s desne strane. Tako im osiguravamo kvalitetu života – zaključuje doc. Jurišić.
Nove generacije uređaja kod svake nove ugradnje
Od ugradnje prvog elektrostimulatora prošlo je 65 godina, napomenula je docentica Jurišić, i danas su ti uređaji manji, jednostavniji za ugradnju, sigurniji i trajniji. Upravo i zbog nadzora nad trošenjem baterija u uređaju pacijenti na redovite kontrole dolaze svakih šest do 12 mjeseci, ovisno o vrsti uređaja. Dakle kapacitet baterije provjerava se dok je uređaj još u tijelu pacijenta, i to programatorima čije magnetske glave služe za učitavanje podataka.
– Kada primijetimo da baterija dolazi svome kraju, uvodimo češće kontrole i planira se zamjena uređaja. Pacijenti često pitaju mijenjamo li samo bateriju. Ne, mijenjamo i sam uređaj pa samim time pacijenti dobivaju još i noviju generaciju uređaja, a koji su obično još trajniji.
