Dolazak na Harvard je zasigurno najnevjerojatnija priča koja mi se dogodila u životu, navodi dr.Juginović. Temelji koji su ga odveli u Boston započeli su se graditi još kada je bio student na Medicinskom fakultetu u Splitu. Već na drugoj godini medicine s timom kolega studenata počeo je organizirati mala predavanja za javnost u cilju popularizacije znanosti te radionice za studente medicine kako bi poboljšali svoja znanja iz raznih medicinskih područja, a sve u sklopu novoosnovane Sekcije za neuroznanost NeuroSplit.
Kako smo vidjeli da su ove aktivnosti postajale sve popularnije odlučili smo ih objediniti u obliku višednevne godišnje konferencije čiji je cilj bio poboljšati najvažnija praktična znanja studentima medicine, dentalne medicine i farmacije kako bi s fakulteta izašli kao što kvalitetniji mladi profesionalci. Ta konferencija koju smo nazvali “Praktična znanja za studente” imala je ogroman odjek među studentskom populacijom te je od 2017. do 2019. okupila preko 1000 studenata iz 27 zemalja svijeta, 34 nacionalnosti te 2 dobitnika Nobelove nagrade u Splitu. Potaknuti ovim uspjehom i utjecajem koji nobelovci imaju na zajednicu, organizirali smo 2019. i konferenciju “Nobel Days” s ciljem inspiriranja mladih ljudi koja je okupila dodatna 4 nobelovca u Splitu i novih 1000 sudionika, navodi dr. Juginović.
Na poziv jednog profesora s kojim je surađivao kao student odlazi 2019. u jednu od vodećih bolnica za liječenje raka MD Anderson Cancer Center u Houstonu na par tjedana kako bi stekao dodatno kliničko iskustvo. To vrijeme iskoristio je i za posjet najboljih sveučilišta svijeta, među kojima i Harvard. Na razgovoru je primljen kod profesorice koja inače vodi laboratorij i nakon obilaska te razgovora o njegovim dosadašnjim iskustvima, istog dana ponuđeno mu je da ostane raditi kao postdoktorand. I od tada službeno je zaposlenik Medicinskog fakulteta na Harvardu.
Doktor Juginović primarno se bavi utjecajem loše kvalitete spavanja na zdravlje te potragom za biomarkerima u krvi, urinu ili stolici koji mogu služiti kao svojevrsni znak kronično loše kvalitete spavanja kako bismo istu mogli u konačnici i liječiti jer loše spavanje povećava rizik za brojne bolesti, uključujući povećani krvni tlak, dijabetes, Alzheimerovu bolest, određene vrste raka i druge poremećaje.
Molekularne promjene
Neurobiologija spavanja, jednostavnim rječnikom navodi dr. Alen Juginović pokušava razumjeti na molekularnoj razini kako točno spavanje dovodi do određenih poremećaja. Molekularne i biološke puteve i procese pokušavaju otkriti na životinjskim modelima miša i vinske mušice. Iako su miševi dosta sličniji ljudima od sitne vinske mušice, ona se pokazala kao iznimno dobar i brz model za proučavanje molekularnih promjena koje spavanje uzrokuje i često su ove promjene evolucijski sačuvane u sisavaca. Upravo su molekularni mehanizmi cirkadijanog ritma, odnosno 24-satnog ritma budnosti i spavanja otkriveni u vinske mušice za što su američki znanstvenici dobili i Nobelovu nagradu 2017. godine.
U značajnom istraživanju koje je moj laboratorij objavio prije gotovo dvije godine otkriveno je u miševa i vinskih mušica da nedostatak spavanja uzrokuje povećane razine štetnog procesa naziva oksidativni stres i to isključivo u crijevima, a ne u mozgu ili ostalim organima, što dovodi do smrti stanica.
Ovaj proces dramatično skraćuje životni vijek vinskim mušicama koje bez spavanja žive samo oko trećinu života mušica koje spavaju. Ako se oksidativni stres ukloni iz crijeva, mušice koje ne spavaju žive jednako dugo kao mušice koje spavaju, čime se potvrđuje izravna veza između nedostatka spavanja i životnog vijeka preko oksidativnog stresa u crijevima. Kao napomena, u miševa se oksidativni stres u crijevima javi već 2 dana nakon nedostatka spavanja, no zbog puno dužeg životnog vijeka miševa (oko 2 godine) u odnosu na vinske mušice (40-50 dana), eksperimenti o životnom vijeku miševa nisu rađeni. Oksidativni stres povezan s lošim spavanjem se moguće događa i u ljudi te sada pokušavamo vidjeti najjednostavniji način kako ga detektirati u krvi, urinu ili fecesu kako bismo ga mogli liječiti, jer vjerojatno povećava rizik za određene bolesti koje onda imaju potencijala skratiti životni vijek.
Hrana i san
Za budućnost ima puno planova i ideja .Sada ide korak po korak .Proteklo razdoblje na Harvardu donijelo mu je iznimno iskustvo i u profesionalnom i privatnom pogledu. Uskoro bi trebao završiti jedno višegodišnje istraživanje gdje su na životinjskim modelima pokazali kako nutritivna kvaliteta hrane može utjecati na dubinu i samu arhitekturu spavanja. No, važno je naglasiti, poručuje dr.Juginović, kako ovdje ne promatraju utjecaj hrane na zdravlje već samo na dubinu i arhitekturu spavanja jer je jasno da veliki udio šećera u hrani nije dobar. Paralelno s ovim radi i na projektu kako pronaći biomarkere štetnog oksidativnog stresa koji se razvija u crijevima nakon samo par dana lošeg spavanja kako bismo mogli isti detektirati pa zatim i liječiti.
Očekujemo da će ovo istraživanje potrajati par godina pa ću u bližoj budućnosti biti na Harvardu, nakon čega također mislim da ću nastaviti put u biomedicinskom polju, a nešto preciznije od toga mi je sada teško reći. Ono što ću sigurno nastaviti, a što smo radili i dok sam bio na fakultetu u Splitu i sada dok sam na Harvardu je pomagati dodatnom usavršavanju mladih ljudi iz biomedicinskog polja iz Hrvatske jer je to od iznimne važnosti za napredak naše zemlje. Ovo planiramo raditi ili putem organiziranja međunarodnih programa dodatnog obrazovanja s vodećim svjetskim biomedicinskim institucijama na koje bi mladi išli na jedan period kako bi usavršili svoja znanja ili organizacije konferencija u Hrvatskoj na koje planiramo dovesti vrhunske znanstvenike kao dobitnike Nobelove nagrade i lidere iz područja biomedicine kako bi prezentirali mladima svoj put do uspjeha i inspirirali ih u profesionalnom i osobnom pogledu, zaključuje dr. Alen Juginović.
