Hrvatska je vrlo uspješna u liječenju kardiovaskularnih bolesti, no prevenciju moramo hitno poboljšati. Među prvima počinjemo s primjenom novog svjetskog Postupnika za kontrolu povišenog kolesterola. On je upravo predstavljen u Zagrebu. Uz njega i ostali projekti za poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja nacije.
Nacionalni probir djece počinje 2023. godine
Od sljedeće godine kako je dogovoreno s Ministarstvom zdravstva počinje i Nacionalni probir djece koja se upisuju u školu, na hiperkolesterolemiju.
To su neki od zaključaka zagrebačkog simpozija u organizaciji Svjetske kardiološke federacije i Hrvatskoga kardiovaskularnog društva.
Pod predsjedanjem akademika Davora Miličića, simpozij „Mislimo glavom, birajmo srce“ okupio je vodeće domaće stručnjake za kardiovaskularno zdravlje.
Hrvati su u prosjeku najdeblji građani EU i nedostatno prepoznaju i liječe ostale ključne čimbenike srčanožilnog rizika. Hrvatska je iz skupine tzv. zemalja vrlo visokoga rizika prešla u zemlje s visokim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
Poboljšanje ishoda u kardiovaskularnom zdravlju
Potvrda je to dobre prakse domaćih stručnjaka za kardiovaskularno zdravlje. Ključan sljedeći korak jest Nacionalni plan za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti. Cilj mu je preobrazba u skupinu zemalja niskoga kardiovaskularnog rizika, ujedno i najrazvijenijih zemalja Europe i svijeta
Tako su se i naši stručnjaci, netom nakon svjetske premijere, upoznali s novim „Postupnikom za kontrolu povišenoga kolesterola 2022“ (Roadmap for Cholesterol 2022).
Riječ je o sveobuhvatnom dokumentu s više ciljeva. Među njima su poboljšanje zdravstvenih ishoda i preživljavanja u bolesnika s povišenim kardiovaskularnim rizikom.
Naglasak na prevenciji
S naglaskom na važnost sveobuhvatne prevencije, rane i kvalitetne dijagnostike i probira rizičnih skupina od najranije dobi. Predstavio ga je predsjednik Europskoga društva za aterosklerozu i jedan od vodećih svjetskih autoriteta za kardiovaskularne bolesti, prof. Kausik Ray.
Kao domaćin simpozija, akademik Davor Miličić ustvrdio je kako Hrvatska s više od 22.000 preminulih od kardiovaskularnih bolesti godišnje spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU.
Hrvatska među zemljama visokog KV rizika
Zato je u Europi svrstana u zemlje visokoga kardiovaskularnog rizika. U Hrvatskoj već postoji konsenzus oko potrebe za što hitnijim donošenjem Nacionalnog plana za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti.
Plan ima podršku Ministarstva zdravstva, podsjetio je akademik. Istaknuo je kako je kardiologija vrlo uspješna grana hrvatske medicine, unutar koje je uvedeno u rutinsku praksu niz novih dijagnostičkih i terapijskih postignuća suvremene znanosti.
Primjer je i primarna mreža intervencijskoga liječenja u akutnom koronarnom sindromu te drugih najsloženijih intervencijskih postupaka u bolestima srca, aorte i perifernih žila. Ostvaren je i veliki napredak u aritmologiji i elektrostimulaciji, te naravno u transplantaciji srca i primjeni mehaničkih cirkulacijskih crpki.
Međunarodna prepoznatljivost hrvatske kardiologije
Stoga je hrvatska kardiologija međunarodno priznata i prepoznata. A naši kardiološki bolesnici, pa i oni najteži, u Hrvatskoj mogu dobiti visokokvalitetnu i cjelovitu kardiološku skrb.
„Kako bismo dodatno Hrvatsku približili zemljama s manjom smrtnošću od kardiovaskularnih bolesti, potrebno je istodobno raditi na šest ključnih izazova. Primarnoj prevenciji općenito i sveobuhvatno.
Ciljanom aktivnom i sustavnom otkrivanju visokorizičnih bolesnika koji još nemaju utvrđenu dijagnozu. Poput onih s porodičnom hiperlipoproteinemijom. Smanjenjem pretilosti i kardiometaboličkog rizika. Treba raditi na javnozdravstvenim kampanjama. Te na uvođenju novih terapija sukladno smjernicama Europskog kardiološkog društva.
Probir djece ukazat će i na rizike srodnika
Kao i na dosljednoj i postojanoj provedbi cjelovitoga Nacionalnog plana za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti, zaključio je akademik Miličić.
Akademik Miličić istaknuo je probir za porodičnu hiperlipoproteinemiju među predškolskom djecom kao jedan od budućih velikih javnozdravstvenih projekata. Pri tome bi Hrvatska bila jedna od prvih zemalja s ovim tipom probira koji razotkriva djecu s izrazito povišenim kardiovaskularnim rizikom.
Ali i njihove roditelje i braću odnosno sestre.
Time se omogućuje početak učinkovitoga liječenja i sprječava njihov kardiovaskularni pobol i smrtnost. Oni se bez liječenja mogu očekivati u adolescentnoj ili mlađoj zreloj dobi.
Svega 1 posto prepoznato od oko 20 000 oboljelih
Akademik Željko Reiner podsjetio je kako je riječ o prirođenoj bolesti, gdje oboljeli doživotno imaju povišenu vrijednost LDL kolesterola, koju treba učinkovito i trajno korigirati.
„Procjenjuje se da od takvoga, nasljednog oblika povišenog kolesterola u Hrvatskoj boluje oko 20.000 ljudi. Od toga je prepoznato svega jedan posto njih.
Te osobe, zbog dugotrajne neprimjetne izloženosti povišenim vrijednostima „lošega“ LDL-kolesterola imaju i 20 puta veći rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti nego ostatak populacije. U ovom postupku, treba prepoznati djecu s porodičnom hiperkolesterolemijom.
Nakon toga potrebna je suradnja liječnika obiteljske medicine.
Ministarstvo snažno podržava zaključke Simpozija
Ali i cijele obitelji koja bi bila obuhvaćena probirom i mogućnošću učinkovitoga pravodobnoga liječenja, dodao je akademik Reiner, predsjednik Hrvatskog društva za aterosklerozu.
Ministarstvo zdravstva snažno podržava prijedloge i zaključke Simpozija, istaknula je predstavnica ministarstva dr. Ivana Portolan Pajić.
„Predstojeća reforma zdravstva radi veliki zaokret prema primarnoj prevenciji, ranom otkrivanju bolesti. U prilog tome govori i implementacija probira na porodičnu hiperkolesterolemiju kod predškolske djece, koji započinje u 2023., zaključila je.
Pad unosa soli
Akademik Bojan Jelaković, predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju podsjetio je i na važnost smanjenog unosa soli.
„U proteklih 12 godina bilježimo značajan pad unosa soli. Kako kod građana, tako i kroz suradnju s prehrambenom industrijom. Bilježimo i smanjenje vrijednosti krvnog tlaka. No i dalje moramo sustavno raditi na isticanju opasnosti koju prekomjerno konzumiranje soli čini ljudskome zdravlju, dodao je akademik Jelaković.
Hrvatska je ovim Simpozijem po prvi put bila domaćin Svjetske kardiološke federacije – predstavnika globalne kardiovaskularne zajednice. Okuplja više od 200 organizacija članica u više od stotinu zemalja.
