Portal ZdravljeAktualnoDr. Grba Bujević: Svi životno ugroženi pacijenti moraju imati dostupnu skrb

Dr. Grba Bujević: Svi životno ugroženi pacijenti moraju imati dostupnu skrb

Edukacija 1683 zaposlenika Hitne, 75 nacionalnih instruktora, šest priručnika i edukacijski materijali – sukus je velikog projekta Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM). Projekt stručnog osposobljavanja radnika u djelatnosti hitne medicine vrijedan je više od devet milijuna kuna, a financiran iz Europskog socijalnog fonda. Svu zahtjevnu proceduru projekta uspješno je odradio navedeni Zavod i kroz ovu edukaciju brojni zaposlenici hitne su usavršili svoja znanja. Ovakav rezultat europski financiranog projekta prezentirala je ravnateljica Zavoda, dr. Maja Grba Bujević.

– Kvalitetna i standardizirana edukacija djelatnika hitne medicine izrazito je važna kako bi svi životno ugroženi pacijenti imali dostupnu jednaku medicinsku skrb. Nužno je ulaganje u razvoj kompetencija – poručila je ravnateljica HZHM-a.

Modernizacija rada

Upravo zahvaljujući projektima HZHM je osigurao edukaciju za gotovo četiri tisuće zaposlenika u sustavu hitne medicine. Realiziraju projekte u sklopu kojih je više od 115 milijuna kuna za unapređenje znanja i vještina djelatnika te modernizaciju rada.
Ravnateljica Grba Bujević podsjetila je kako je prije 14 godina profesionalnu hitnu službu imalo samo četiri najveća grada u RH.
– Danas su u bolnicama uspostavljena 24 objedinjena hitna bolnička prijema. Dok je izvanbolnička hitna u domeni 21 Zavoda za hitnu medicinu. Standardizirali smo postupke, opremu, uređaje, vozila i time preoblikovali raznoliku praksu u nov jedinstven koncept. Koji je jednak i obvezujući za sve. Jer samo tako svi pacijenti mogu imati jednaku pomoć ma gdjegod živjeli – objasnila je dr. Grba Bujević.
S obzirom na ruralne krajeve i otočna područja hitna mijenja obrasce rada i okreće se telemedicini.

Upravo telemedicina omogućuje direktnu povezanost izvanbolničkih hitni s objedinjenim prijamima. Parametri pacijenta prenose se i vidljivi su u realnom vremenu. Nadalje, u tijeku je i proširenje kompetencija medicinskih sestara i tehničara za njihov samostalan rad u hitnoj. Također, redovito se održavaju tečajevi medicinskog odgovora na veliku nesreću. Nesreće koje nitko ne želi no na koje se „hitnjaci” redovito pripremaju.
Ravnateljica Grba Bujević izrazila je sućut turskom i sirijskom narodu pogođenim strašnim potresom. I navela kako je RH odmah uputila timove za potragu kao ispomoć.
– Sve pozivam da se odazovemo akcijama Crvenog križa, Caritasa i svih koji relevantno skupljaju pomoć jer ovakva strahota vjerujem da u svima nama izaziva osjećaj nemoći i moramo pomoći koliko možemo – poručila je dr. Grba Bujević. U daljnjem planu modernizacije hitne, treba istaknuti, i kako se nastavlja s edukacijom građana za postupak oživljavanja. I kako će se u ruralnom području uz moderne alate povećati dostupnost specijalističkih kardiološka usluga i digitalizirati usluge iz transfuzijske medicine.

Više iz rubrike:
Povezani članci
Priopćenje

HZHM nema ovlasti za odluku o beneficiranom radnom stažu

Nacionalni dan hitne medicinske službe

Moždani udar više ne pogađa samo starije osobe

Modernizacija hitne službe

Nabavljaju se nova suvremena vozila hitne pomoći

Prvih 100 specijaliziranih sestara i tehničara hitne pomoći

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Obuća i zdravlje

Loš izbor obuće uzrokuje bolove u nogama, koljenima, leđima

Hrvatska liga protiv raka

14 preporuka za smanjenje rizika za razvoj zloćudnih bolesti

Podrška oboljelima

Miastenija gravis – okrutni simptomi i dugačak put do dijagnoze

Palijativna skrb

I kad se neka bolest ne može liječiti, uvijek je moguće pomoći

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Lijek postoji, ali ne kod nas

Pomozimo da uz Rubena prvi dan škole bude njegova majka!

Obuća i zdravlje

Loš izbor obuće uzrokuje bolove u nogama, koljenima, leđima

Osam godina inicijative

Projekt prijevoza na liječenje oboljelih od raka započele su Nismo same

Podrška oboljelima

Miastenija gravis – okrutni simptomi i dugačak put do dijagnoze

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost

Neurolog Radić objašnjava mogućnosti i pravila akupunkture

doc. dr. sc. prim. Boris Radić

Kardiolog Dražen Mlinarević o važnosti dijagnoze i liječenja povišenog tlaka

Nefreteta Zekić Eberhard
Istraživanje u DZ Osječko-baranjske županije

Dr. Bojanić o kontrastnoj mamografiji uz umjetnu inteligenciju

Marija Mihelić
Inicijativa i u RH

Suhi siječanj – inicijativa liječnika da se odreknemo alkohola

Redakcija