„Šarate“ li društvenim mrežama na Facebooku ćete naići na nevjerojatan niz različitih savjeta iz jednog izvora. Mami atraktivnošću tema koje bi trebale biti obične, ali razumljive i kada su ozbiljne i teške. I bile bi da je više – zdravstvene pismenosti.
Možda je riječ zdravstvena čak uzak pojam kad je u pitanju dr. Alenka Brozina, specijalistica interne medicine, subspecijalistica kardiologije, savjetnica u dijetoterapiji i nutricionizmu. Radi u Rijeci u Domu zdravlja PGŽ te u NUTRIFITO konzaltingu za prehranu. Riječ je o jednom integrativnom pristupu koji progovara o onome o čemu bi zapravo, kako bi dr. Brozina rekla, Štamparovski narodni učitelji – liječnici dnevno trebali razgovarati s pacijentima i poučavati ih.
Neznanje o prevenciji
– Veliki broj ljudi pa i pacijenata su, nažalost, neinformirani o svojem zdravstvenom stanju i često ne razumiju njegovu težinu. Često se dešava da pacijenti ne znaju koje lijekove koriste. Naravno da su imena lijekova ponekad dosta komplicirana za upamtiti. No, kada se dolazi kod liječnika kojeg prvi puta vidite bilo bi pohvalno da se na komadić papira prepišu imena lijekova i njihova doza. Tako bi se liječniku olakšao posao i on bi mogao propisati ispravnu terapiju. Nažalost, rečenica „znate, pijem one male bijele tablete“ baš nam nije od velike koristi, opisuje primjer iz prakse dr. Brozina.
Ma, kako to apsurdno izgledalo, objašnjava, u današnje doba informiranosti, jako se malo zna o preventivnim mjerama za očuvanje zdravlja. Koliko god se pisalo i govorilo još uvijek ljudi ne znaju kako pravilno jesti. Pojam kretanja i dozirane tjelovježbe je u većini slučajeva nepoznanica.
Mladi obolijevaju od infarkta
– Također je prisutan fenomen da je sve veći broj mladih ljudi koji su pretili, imaju povišen krvni tlak i povišene masnoće. Ne žele poslušati o promjeni životnog stila. Tu moram pohvaliti stariju populaciju koja se drži liječničkih preporuka čak i kada se radi o doziranoj tjelovježbi. Ono što me opetovano začudi je koliko višu tjelesnu kondiciju ima starija populacija od mlađe. To su objektivni podaci dobiveni spiroergometrijskim testiranjem – pretragom koja ukazuje na „osposobljenost“ kardiovaskularnog, respiratornog i metaboličkog sustava.
Nažalost, danas je i sve više mlađih koji obolijevaju od težih oblika kardiovaskularnih bolesti kao što je srčani infarkt. Preventivnim mjerama nastojimo to spriječiti, ali nažalost ne ide nam baš najbolje.
Jednostavno nailazimo na otpor na sam prijedlog o promjeni životnih navika. Ono što me najviše rastužuje je da i nakon preboljelog infarkta mlađi ljudi nastavljaju sa svojim lošim navikama. Jednostavno kao da im jedno upozorenje nije bilo dovoljno da izađu iz svoje komfor zone, ističe dr. Brozina.
– Duži niz godina bavim se sportskom kardiologijom i funkcionalnim testiranjem sportaša i rekreativaca. Nužno je istaknuti kako se veliki broj osoba počinje baviti određenom intenzivnom fizičkom aktivnošću, a da prije toga ne učine detaljan kardiološki pregled. To bi pridonijelo izbjegavanju različitih kardioloških incidenata „na terenu“. Posebice se to odnosi na rekreativce u srednjoj starosnoj dobi koji započnu s „treninzima“ jer su pročitali da je „to dobro za zdravlje“, a nisu provjerili zdravlje svojeg srca.
Online dijagnoze i Google doktor
Isto tako, ono što nam u današnje vrijeme dosta otežava liječnički posao je „Google doktor“ koji omogućuje pacijentima pretraživanje svojih tegoba i dobivanje „on-line dijagnoze“. Razumijem da je svatko zabrinut za svoje zdravlje i da po osjetu najmanjih tegoba bi želio znati o čemu se radi. No, voljela bih naglasiti da „google doktor“ jednostavno ne može zamijeniti specijalistu kliničara i njegovo iskustvo. Svaki pacijent je individua za sebe i u svojoj praksi nisam upoznala pacijenta koji je imao istovjetne tegobe i istu dijagnozu. Ljudi moraju naučiti da nijedan „Google doktor“ ne može zamijeniti razgovor liječnika s pacijentom, temeljiti liječnički pregled i dijagnostičku obradu, kaže dr. Brozina.
Još jedna vrsta „otpora“ na koji nailazimo, opisuje, su različiti alternativni pristupi liječenja koji obećavaju „čudesna izlječenja“ čudotvornim supstancama propisana od ljudi s upitnim licencama.
– Da se razumijemo, nemam ništa protiv alternativnih oblika liječenja jer zapravo jedini ispravan pristup liječenju je holistički/integrativni pristup pacijentu. No, moramo biti oprezni kada nam samozvani terapeuti propisuju neobične supstance s tvrdnjom da je izliječila sve tegobe, ističe dr. Brozina i zaključuje:
– Ma koliko bili primamljivi „influenceri“ i sve što oni rade, probajmo objektivno razmišljati. Ne slijepo vjerovati svemu što čine, posebice u davanju zdravstvenih savjeta. Broj pratitelja ne garantira da osoba posjeduje kliničko znanje i praksu. Kao što sam već navela nijedan savjet needuciranog influencera ne može zamijeniti pregled liječnika.
