Doc.dr.sc. Irena Hrstić o reformi: Kategorizacija bolnica i uvođenje platnih razreda u sustavu

Datum:

Nova pulska bolnica na jednoj lokaciji donijela je i korisnicima i djelatnicima, a i turistima kojih se očekuje značajan broj, okruženje ekvivalentno EU bolnicama. No, opremanje i otvorenje dogodilo se u razdoblju najzahtjevnijih izazova: pandemije te odljeva kadrova nakon teškog dvogodišnjeg pandemijskog razdoblja. I liječnici i sestre su umorniji, a pred njima je vrlo zahtjevna skrb o turistima.

Zašto reformu pozdravlja kao nužnu? Razloga je niz, ali je istaknula ključne.
– Udio rashoda za zaposlene u našim prihodima, od prvog tromjesečja prošle do prvog tromjesečja ove godine u bolničkom limitu bili su 97 posto, a danas su 110 posto, kaže Hrstić. Udio rashoda za zaposlene u ukupnim prihodima koji ne čini samo osnovni limit lani su bili 68 posto, sad su 81 posto. Odljev kadrova se nastavio i liječničkih, ali je to posebno vidljivo kod sestrinskog kadra i medicinskih tehničara. Ljudi su uglavnom otišli unutar Istarske županije u druge ustanove premoreni radom u bolničkim uvjetima. U drugim ustanovama barem im je radno vrijeme određeno, a nisu u 24satnom pogonu kad to treba i kad se mora odgovoriti na neočekivane izazove.

Natječaj za hitnu

U godinu dana nismo povećali broj zaposlenih, isto tako rashodi za dežurstva i pripravnost ove godine u odnosu na prošlu su manji, pojašnjava Irena Hrstić.

Odlasci liječnika i sestara nisu u velikim brojkama, ali kako ih nema na tržištu rada, postaju sve veći problem. Teško nam je dobiti ljudi iz Istre, ali i ostalih dijelova Hrvatske. Često nam se događa ako zaposlimo ljude iz drugih regija Hrvatske da se vrate matičnim ustanovama zbog troškova života, navodi primjere Hrstić.

No, posljedice su da zbog mnogih okolnosti teže uspjevaju podmiriti opskrbljivače, ne samo lijekova nego i namirnica i ostalih troškova potrebnih za redovno poslovanje bolnice. Rokovi plaćanja su sve veći. Sreća je, kaže, da su imali pomoć iz državnog proračuna pa su uspjeli ne ući u blokadu.
U turističkoj sezoni u OB Pula očekuju puno veće probleme. Ulaze u zahtjevno razdoblje s trećom sezonom covida s bazično umornim zdravstvenim kadrom i velikim problemom u hitnim bolničkim službama. Već osmu godinu za redom raspisuju specijalizacije za hitnu medicinu na koje se nitko nije javio. Uopće nema zainteresiranih, a odljev sestara, tehničara pa i liječnika nije jedini problem. Unutarnjim preraspodjelama među djelatnostima uspjevali su podupirati hitne bolničke službe, ali nitko od djelatnika nije time sretan. Samo entuzijazmom zaposlenih se to nekako provlači.

Nije lako zaraditi plaću, ističe Irena Hrstić, u hitnim medicinskim službama bolnice, puno je to zahtjevnije od nekih drugih zdravstvenih ustanova i poslova i naglašava kako su po tom pitanju u pulskoj bolnici „na skliskom i tankom terenu“.

Normiranje rada

– Redovno poslovanje neminovno vodi nužnim reformskim promjenama, jasna je Irena Hrstić. Po onome što sam čula u medijima, podržavam normiranje i liječničkom i sestrinskom kadru, ali da bismo o tome imali jasan stav, prvo trebamo imati jasan uvid. Uopće ne sumnjam da će svi dionici imati prilike reći svoje mišljenje i da će se u nju krenuti usuglašeno. Kad je u pitanju reforma zdravstva smatram ključnim nekoliko načela. Da se počne istovremeno za sve zdravstvene ustanove, da istovremeno ide i za sve ustanove iste kategorije i da nema odustajanja kad se krene.
Reforma zdravstva, u kojoj potencijalni izlazi koje vidim iz ove nezahvalne situacije su normiranje rada, predlažem uvođenje platnih razreda za liječnički i sestrinski kadar prema opsegu i težini kompetencija. Ni ustanove niti djelatnosti te radna mjesta nisu ista i jednako zahtjevna. Zato ne govorim samo iz perspektive bolnice, ključ uspjeha vidim u istovremenom obuhvatu svih ustanova i dijelova sustava, stav je Irene Hrstić.

Kategorizacija bolnica

Poslovanje bolnice, dodatno pojašnjava okolnosti, izravno je vezano s izvršenjem. Svjesni da je prošle godine iz državnog proračuna uveden prilično značajan iznos novca, smatra da su to praktički bile mini-sanacije. Zato ju veseli da je bolnica s više od 75 posto uspjela opravdati ta sredstva izvršenjem rada. Reforma zdravstva artikulira jasno, neće uspjeti bez nekih ključnih uvjeta:
– Vrijeme je da se bolnice kategoriziraju, da se revidiraju kategorije bolnica i to nam je pokazao covid kad smo se svi u kratko vrijeme morali prilagoditi situaciji. Iz perspektive ravnateljice reći ću da smo odgovorili na sve izazove i zahtjevne okolnosti, zbrinjavali covid pacijente, organizirali respiracijski centar. U isto vrijeme radili smo na opremanju i dovršenju gradnje bolnice i najbolje koliko smo mogli, vodili redovno poslovanje bolnice, zaključuje Irena Hrstić.

Podijelite objavu:

Popularno

Ostalo
Related

Potezi EU zemalja za rješavanje čekanja i zastoja u zdravstvu

Više od 1,1 milijun umrlih od covida u EU,...

Upozorenje iz Klaićeve: Četiri djeteta godišnje usmrte opekline

U Hrvatskoj se godišnje više od 3000 djece i...

Prof. Roje objašnjava što se starenjem događa s našim licem i kako usporiti taj proces

Jedno je jasno- prirodu ne možemo pobijediti, starenje ne možemo zaustaviti, ali ga ipak možemo usporiti. Zašto lice stari, zašto dobivamo bore i podočnjake te kako stariti sa stilom, pitanja su na koja odgovore daje izv. prof. dr. sc. Željka Roje, otorinolaringolog i kirurg glave i vrata.

Pomagala za inkontinenciju nedostupna, upitna dostupnost i ostalih

Koordinacija za medicinske proizvode Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) upozorava...