Iza ovih smjernica stoje vodeći hrvatski stručnjaci u dijagnostici bolesti dojki. O važnosti prevencije i ranog otkrivanja raka dojke i novih smjernica Hrvatskog radiološkog društva razgovarali smo s dopredsjednikom ovog društva, doc. dr. sc. Damirom Štimcem, koji je ujedno i koautor smjernica.
– U praćenju žena koje u prvom koljenu imaju nekog s rakom dojke do sada nije bila praksa praćenje i MR-om, ali kako je ova dijagnostička metoda sada puno dostupnija ova vrsta pretrage više nije problem. Kada kažemo u prvom koljenu onda su to su majka i sestra, ne baka ili teta. No, u obzir dolaze i drugi faktori rizika, recimo u slučaju da je veći broj teta ili baka imao rak dojke to onda podiže rizik od pobolijevanja u jednakoj mjeri kao da je primjerice majka imala bolest. Druga najveća novina u radiološkim smjernicama kada je u pitanju karcinom dojke je što smo doveli do toga da Hrvatska u potpunosti izbacuje citološku punkciju iz dijagnostike tumora. To je punkcija tankom iglom gdje se za analizu uzima samo tekućina, a nju danas treba koristiti samo za evakuaciju cista i eventualno dijagnostiku cisti i limfnih čvorova. Kod samih tumora isključivo treba raditi “core” biopsije. To je biopsija s iglom koja nije puno deblja od ove za citopunkciju, a uz pomoću te igle dobijemo tkivo koje pošaljemo patologu. Iz komadića tkiva patolog može puno toga pročitati odnosno dijagnosticirati, a vrlo su nam bitni faktori status hormonskih receptora, HER 2, i proliferacijski faktor, što nam citologija ne može dati. Osim toga citologija često i podcjenjuje bolest u smislu da karcinom dijagnosticira kao niži stadij ili benigni tumor, naglašava doc. dr. sc. Štimac , koji inače uz privatnu radiološku ambulantu u Osijeku radi i kao radiolog u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici Vukovar.
Inače, svaka bi žena od 30. do 40. godine života trebala jednom godišnje odraditi UZV dojki, a nakon 40te godine života jednom godišnje mamografiju.
– U slučaju da postoji pozitivna obiteljska anamneza radiolog bi takvoj ženi trebao preporučiti da uz mamografiju i to s tomosintezom jednom godišnje odradi i MR i to u šestomjesečnim intervalima. To znači da ako u zimi napravite mamografiju, u ljeti napravite MR, tako da žena bude u češćoj kontroli. U slučaju da žena ima i puno žlijezda preporučuje se i UZV dojki. Naime, kada pričamo o mamografiji recimo i kako se ranije mamografija snimala kao standardna snimka u dva smjera. Ona se i dalje tako snima, samo što sada s tomosintezom dobijemo presjeke kroz dojku. To je velika prednost kod žena koje imaju puno žlijezda u kojima se može sakriti tumor. Tomosintezom dobijemo presjeke u kojima lakše možemo otkriti promjene u žlijezdama. Ako je dojka izrazito žljezdana onda zbog sigurnosti preferiramo napraviti i dodatni UZV pregled. Isto vrijedi i za žene operirane i liječene od raka dojke. Znači i kod njih se podrazumijeva magnetna rezonacija jednom godišnje u kontroli nakon operacije s time da se ne radi prve godine nakon operacije jer se mogu dobiti lažno pozitivni rezultati, ali nakon te godine MR se preporučuje, napominje doc. Štimac.
Doc. Štimac dio je i povjerenstva Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke koji se u Hrvatskoj provodi od 2006. godine .
– Ovaj program je puno pridonio u propagandi mamografije. Kod nas se skrining mamografija radi jednom u dvije godine dok se primjerice u Velikoj Britaniji poziv dobije tek jednom u tri godine. Od nas su bolji tek Šveđani i Finci koji žene kontroliraju svake godine ovim pozivom. Odgovor na skrining je od 50 do 70 posto, ovisno po županijama. Ono što primjećujemo je i da nam znaju zalutati žene koje imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu, a koje bi bez skrininga trebale biti pod posebnom kontrolom. Naime, skrining je za one žene koje nemaju nikakvu obiteljsku anamnezu i nemaju povišene faktore rizike, a nama se događa da nam dođu i operirane žene, upozorava ovaj radiolog.
Inače, doc. Štimac u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici Vukovar, benigne tumore u dojci vadi kroz iglu.
– Ovo je informacija koju zna mali broj ljudi, a mi ju radimo od 2009. Naime, u Vukovaru imamo vakuum asistiranu biopsiju kojom dijagnosticiramo karcinome vidljive samo na mamografiji i jedno vrijeme se to radilo samo u Vukovaru i Splitu. Istim uređajem, nešto debljom iglom, možemo izvaditi u jednom aktu i cijeli tumor do 1 cm, a one preko 1 cm u dva akta. Ova procedura zove se vakuum asistirana ekstrakcija tumora. Bitno je naglasiti da se na ovaj način nikada ne vade karcinomi jer patolog nikad ne zna je li je tumor potpuno uklonjen ili su zaostali rubovi tumora u dojci s kojih će narasti recidiv. Prava indikacija za ovaj zahvat su benigni tumori koji mogu maligno alterirati. Ono što je još zanimljivo je da nam se javljaju žene koje ne žele trpjeti benigni tumor. Iako nema medicinskih indikacija da se tumor vadi, žene nemaju mira dok ga ne izvade. To je zahvat u kojemu damo lokalni anestetik, izvadimo tumor koji pošaljemo na patologiju da se potvrdi da je benigni, napravimo hladnu kompresiju, te stavimo zavoj preko grudi koji se nakon dva dana skine. Sve skupa zahvat traje pola sata i izvodi se ambulantno, objasnio je doc. dr. sc. Štimac.
