Služba za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije ovih je dana izašla s javnozdravstvenim savjetima o kvalitetnom provođenju ljetnih praznika za učenike.
– Većini učenika na spomen praznika prvo na pamet padne odmor od škole, zadaće i brojnih obveza. Oni žele raditi ono što ih veseli i to je potpuno ispravno. Na roditeljima je da ih puste da uživaju i da se s užitkom prepuste aktivnostima koje ih čine sretnim. Neki će za početak duže spavati što im svakako treba dozvoliti jer iza njih je naporna školska godina i brojna rana ustajanja. Zatim će slobodno vrijeme provoditi u igri na igralištima, gledanju omiljenih emisija, druženju s prijateljima, odlascima na kupanje, posjete rodbini i slično. Brojni su faktori koji utječu na organiziranje i ostvarenje slobodnog vremena djece i mladih. Najznačajniji su škola, vršnjaci, mediji i obitelj. Svaki od tih faktora pridonosi hoće li i na koji način dijete provoditi svoje slobodno vrijeme.
Trebamo biti svjesni da vršnjačka skupina i mediji zauzimaju značajnije mjesto u odluci o provođenju slobodnog vremena.
Međutim, veći napor vezan uz provođenje praznika doživljavaju roditelji djece koja si ne znaju osmisliti slobodno vrijeme i kojoj je „dosadno“. Za te roditelje je poželjno da djetetu predlože aktivnosti te im pomognu u planiranju i realizaciji, napominje Tamara Brezičević iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije.
Pomoć roditelja
Napominje i kako je učenicima nižih razreda češće potrebna pomoć njihovih roditelja u organiziranju slobodnog vremena jer oni još i nisu upoznati sa svim aktivnostima u kojima mogu sudjelovati.
– Nažalost, svjesni smo da puno učenika svoje školske praznike provodi isključivo u igranju igrica na računalu, beskonačnom gledanju televizije ili surfajući internetom. Ne kažemo da to ne smiju uopće činiti, ali svakako bi vrijeme koje provode uz ekrane trebalo ograničiti te dogovoriti pravila o vremenu koje će se provoditi on line. S obzirom na to da su adolescenti samostalniji, angažman njihovih roditelja oko organizacije njihovog slobodnog vremena nije više potreban kao u mlađoj dobi. Oni dobro znaju organizirati svoje slobodno vrijeme. Samo treba kontrola roditelja u smislu da je način takvog korištenja slobodnog vremena prihvatljiv. Roditelji trebaju imati uvid što rade, s kim se druže, gdje odlaze i u koje će se vrijeme vratiti. Jako je važno da tinejdžeri uz aktivnosti po svom izboru imaju i obvezu u kući u vidu pospremanja sobe, pranja suđa ili iznošenja smeća, kaže Brezičević.
Kreativno slobodno vrijeme
Kvalitetno slobodno vrijeme ovisi i o mjestu stanovanja.
– Djeca koja žive u gradu većinom slobodno vrijeme provodit će na igralištima baveći se sportom, kupanjem, vožnji bicikla, rolanju ili nekim organiziranim slobodnima aktivnostima koja im nudi njihova lokalna uprava. Djeca na selu često svoje slobodno vrijeme provode pomažući roditeljima u poslovima vezanim uz vrt ili životinje. Slobodno vrijeme bi trebalo biti kreativno ispunjeno te je jako dobro da se za djecu organiziraju različite ljetne radionice u kojima oni nešto rade, uče i međusobno se druže. Učenje stranih jezika ili ljetna škola je zanimljiv i koristan način provođenja slobodnog vremena. Djeca će se tako zabavljati, socijalizirati te poboljšati svoje komunikacijske vještine, nabrajaju u NZJZ-u Brodsko-posavske županije.
Praznici su svakako prilika za savladavanje i učenje novih vještina.
Posao, ali i kultura
– Za tinejdžere je dobro, ako postoji mogućnost, da se „zaposle“ raznoseći letke, koseći travu ili slično. Korist od toga je višestruka, od zarada za džeparac, upoznavanja s obvezama i odgovornostima, stjecanja radnog iskustva do upoznavanja novih ljudi te jačanju socijalnih vještina. Upravo tako provedeno slobodno vrijeme pridonosi stvaranju kvalitetnijih planova za buduće slobodno vrijeme. Učenici bi svakako trebali iskoristiti svoje školske praznike i za aktivnosti vezane uz kulturne sadržaje. Upravo tada imaju vremena da odu u kino, kazalište, koncert ili muzej. Istraživanja nam pokazuju kako većina mladih svoje slobodno vrijeme odlazi u knjižnicu, kino, kazalište i muzeje. Upravo kulturne aktivnosti imaju važnu ulogu u povećanju kvalitete života ali su i pokazatelj pozitivnog razvoja djece i mladih. Čim dijete ima bogate sadržaje unutar svog slobodnog vremena ili barem mogućnost izbora ono će jasnije moći uvidjeti što želi i koji su mu interesi.
Važno je da djeca izađu iz svojih soba, druže se i stječu nova iskustva te na kraju ljeta budu bogatiji za nova znanja, vještine i prijatelje, zaključuje Brezičević.
