Depresija nema blagdane, struka poziva na emocionalnu potporu, a dostupan je i telefon za pomoć
foto: Shutterstock

Uoči blagdana kada su ljudi osjetljiviji na brojne emocionalne događaje, obiteljske ili individualne, nisu svima emocije usmjerene ka radosti. Upravo obrnuto, depresivni, tjeskobni, pa i suicidalni mogu jednako tako svoje probleme osjećati značajno izraženije.

Podsjećamo na Udrugu Životna linija čiji je predsjednik Tin Pongrac u suradnji sa psihijatrom prof. dr. sc. Antom Bagarićem objasnio nekolicinu informacija o suicidalnosti.
Najčešća pozadina u slučaju suicidalnih osoba koje se javljaju Udruzi Linija života je depresija koja se danas može učinkovito liječiti. Linija života zalaže se za usporednu primjenu lijekova i psihoterapije kao najboljeg načina izlaska iz depresije.
Suicidalne i depresivne osobe saznaju za našu udrugu, kaže Tin Pongrac, najčešće preko internetskog pretraživanja ili putem naših javnih akcija i oglašavanja.

Mogu se javiti na mail adresu pomoc@pomoc.hr i mi ih možemo vrlo brzo uključiti u grupe za emocionalnu potporu. Također, obavijestimo ih o brojevima telefona za krizna stanja i prevenciju suicida koji postoje u Hrvatskoj, kao što je Centar za krizna stanja i prevenciju suicida: 01/2376470 (radi od 0 do 24 sata).

O tome koliki dio onih koji se jave tražeći pomoć, ima podršku okoline i obitelji jer oba faktora imaju važan utjecaj na stanje depresivnih osoba, nažalost, odgovor nije ohrabrujući. Veliki dio onih koji se jave nema adekvatnu podršku okoline i obitelji.

Želimo biti pomagački čimbenik, ističe Pongrac, koji će upravo takvim osobama u grupama za emocionalnu potporu pružiti razumijevanje i osjećaj prihvaćenosti. Takva pomoć može preokrenuti ljudske sudbine, iz puta u sve jaču depresiju i izolaciju, prema putu jačeg samopouzdanja i društvene uključenosti. U tome nam pomažu brojni volonteri, kojima se i ovom prilikom zahvaljujem. Svi koji nam se žele priključiti u volontiranju mogu se javiti na mail adresu info@zivotnalinija.hr, rado ćemo ih uključiti u naše djelovanje.

Suicidalnost je, kako podsjećaju prof. dr. sc. Bagarić i Pongrac, složena pojava i ljudi s različitim osobnostima mogu pokazivati različite znakove. Primjerice, postoje osobe koje nisu sklone izražavati svoje osjećaje nego ih potiskuju. U takvim slučajevima do samoubojstva može doći, a da čak ni bliske osobe ne prepoznaju znakove na vrijeme. Kako bi se kod takvih osoba suicid spriječio dobro ih je poticati da verbaliziraju svoje osjećaje. Drugi su primjer osobe koje učestalo govore o samoubojstvu. Njihove izjave treba shvaćati ozbiljno, no ne ih kažnjavati zbog takvih izjava kako ne bi prestale govoriti i odlučile se umjesto toga na djelovanje tj. počinjenje suicida. Posebnu pažnju treba obratiti osobama u depresiji jer je ona jedan od glavnih čimbenika koji mogu dovesti do suicida. Depresiju je važno na vrijeme početi liječiti.

U svim navedenim slučajevima različitih osobnosti dobro je saslušati suicidalnu osobu, održavati kontakt s njom, pitati je kako se osjeća, razgovarati s njom o svemu uključujući i suicidalne ideje, ne razgovarati o načinu izvršenja te ako počne govoriti o tome skrenuti na drugu temu i nuditi joj razne izlaze (posao, grupa, druženja, prijatelji, obitelj). Dobro je da više osoba razgovara sa suicidalnom osobom kako bi se stvorila zaštitna mreža povezanosti.

 

Subscribe
Notify of
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments