Portal ZdravljeZdravstvena pismenostDepresija nema blagdane, struka poziva na emocionalnu potporu

Depresija nema blagdane, struka poziva na emocionalnu potporu

Uoči blagdana kada su ljudi osjetljiviji na brojne emocionalne događaje, obiteljske ili individualne, nisu svima emocije usmjerene ka radosti. Upravo obrnuto, depresivni, tjeskobni pa i suicidalni mogu probleme osjećati značajno izraženije.

Podsjećamo na Udrugu Životna linija čiji je predsjednik Tin Pongrac u suradnji sa psihijatrom prof. dr. sc. Antom Bagarićem objasnio nekolicinu informacija o suicidalnosti.
Najčešća pozadina u slučaju suicidalnih osoba koje se javljaju Udruzi je depresija koja se danas može učinkovito liječiti. Linija života zalaže se za usporednu primjenu lijekova i psihoterapije kao najboljeg načina izlaska iz depresije.
Suicidalne i depresivne osobe saznaju za našu udrugu, kaže Tin Pongrac, najčešće preko internetskog pretraživanja ili putem naših javnih akcija i oglašavanja.

Mogu se javiti na mail adresu pomoc@pomoc.hr i mi ih možemo vrlo brzo uključiti u grupe za emocionalnu potporu. Također, obavijestimo ih o brojevima telefona za krizna stanja i prevenciju suicida koji postoje u Hrvatskoj. Kao što je Centar za krizna stanja i prevenciju suicida: 01/2376470 (radi od 0 do 24 sata).

O tome koliki dio onih koji se jave tražeći pomoć ima podršku okoline i obitelji jer oba faktora imaju važan utjecaj na stanje depresivnih osoba, nažalost, odgovor nije ohrabrujući. Veliki dio onih koji se jave nema adekvatnu podršku okoline i obitelji.

Želimo biti pomagački čimbenik, ističe Pongrac, koji će upravo takvim osobama pružiti razumijevanje i osjećaj prihvaćenosti. Takva pomoć može preokrenuti ljudske sudbine, iz puta u sve jaču depresiju i izolaciju, prema putu jačeg samopouzdanja i društvene uključenosti. U tome nam pomažu brojni volonteri, kojima se i ovom prilikom zahvaljujem. Svi koji nam se žele priključiti u volontiranju mogu se javiti na mail adresu info@zivotnalinija.hr, rado ćemo ih uključiti u naše djelovanje.

Suicidalnost je, kako podsjećaju prof. dr. sc. Bagarić i Pongrac, složena pojava i ljudi s različitim osobnostima mogu pokazivati različite znakove. Primjerice, postoje osobe koje nisu sklone izražavati svoje osjećaje nego ih potiskuju. U takvim slučajevima do samoubojstva može doći, a da čak ni bliske osobe ne prepoznaju znakove na vrijeme. Kako bi se kod takvih osoba suicid spriječio dobro ih je poticati da verbaliziraju svoje osjećaje. Drugi su primjer osobe koje učestalo govore o samoubojstvu. Njihove izjave treba shvaćati ozbiljno. No ne ih kažnjavati  kako ne bi prestale govoriti i odlučile se umjesto toga na djelovanje. Posebnu pažnju treba obratiti osobama u depresiji jer je ona jedan od glavnih čimbenika koji mogu dovesti do suicida. Depresiju je važno na vrijeme početi liječiti.

U svim navedenim slučajevima različitih osobnosti dobro je saslušati suicidalnu osobu, održavati kontakt s njom, pitati je kako se osjeća, razgovarati s njom o svemu uključujući i suicidalne ideje, ne razgovarati o načinu izvršenja te ako počne govoriti o tome skrenuti na drugu temu i nuditi joj razne izlaze (posao, grupa, druženja, prijatelji, obitelj). Dobro je da više osoba razgovara sa suicidalnom osobom kako bi se stvorila zaštitna mreža povezanosti.

 

Više iz rubrike:
Povezani članci
Apel Životne linije

Porast suicida, najviše među djecom i mladima

Atlas mentalnog zdravlja

Svijet neće ostvariti postavljeni cilj smanjenja stope suicida

Konferencija

Zdravstvena pismenost u RH – gdje smo i koji je plan?

Svjetski dan prevencije samoubojstva

Depresija je bolest, suicid se može spriječiti!

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Miastenija gravis

Nepomičan jezik, spušteni kapci, kroz život 450 tisuća tableta

Joško Lalić

Odrastao je u domu, a način kojim danas pomaže drugima – lekcija nam je svima

Liječenje raka dojke u RH

Prof. Pleština: Hrvatska se po preživljenju podigla iznad EU prosjeka

Pokreni nešto svoje

Dodijeljena potpora poduzetničkim inovacijama

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Podrška oboljelima

Miastenija gravis – okrutni simptomi i dugačak put do dijagnoze

Renatin život s teškom bolesti

Miastenija mi je uzela mišiće, ali nije dušu

Na što nas upozorava naš mozak

Poremećaji spavanja mogu biti prvi simptomi ozbiljnih neuroloških bolesti

Kako pravilno postupati

Ugriz zmije – liječnik savjetuje što učiniti

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost

Cijepljenje u ljekarnama, uvode se dodatne doze protiv hripavca

Ivana Rimac Lesički
Istraživanje u Splitu

Dr. Radić: Zbog pretilosti sve mlađi obolijevaju od visokog tlaka i dijabetesa

Ivana Šilović
Savjet magistre Hauska

Nakon što se koriste koliko je propisao liječnik, kapi treba baciti

Marija Mihelić

CIDP – najčešće stečena, ali i izlječiva neuropatija

Nađa Berbić