Već 10 000 osoba prošlo je u dvije godine kroz Nacionalni probir za rak pluća. Po tome Hrvatska prednjači, i model je brojnim drugim EU zemljama. Velikim dijelom zasluga je to i Udruge Jedra, za pomoć oboljelima od raka pluća na čelu s magistrom sestrinstva Sandrom Karabatić. Najnovija inicijativa te udruge koju podržavaju brojni stručnjaci i predstavnici strukovnih organizacija zove se „Budi glas koji vodi“.
Brže kroz težak životni i zdravstveni labirint
Upravo je promoviran početak te javnozdravstvene kampanje za uvođenje onkološkog koordinatora. Riječ je o tome da bi onkološke medicinske sestre pomagale pacijentima da što brže i lakše dođu do rane dijagnoze, kirurškog i onkološkog liječenja.
To su kako je zorno prikazala Sandra Karabatić, u suradnji s onkolozima, i multidisciplinarnim timovima, uspješno činile na Klinici Jordanovac. Vrlo uspješno to rade pune 2,5 godine. Iskustva su izvanredna, povratne informacije više nego dobre.
Kako su posvjedočili pacijenti Ilija Barukčić i Luka Levar, nema dragocjenije pomoći od onih koji pacijenta vode kroz čitav proces. Uključujući vrhunsku medicinsku skrb.
Studeni, mjesec borbe protiv raka pluća
Studeni je inače mjesec borbe protiv raka pluća, pa su tom prilikom o kampanji i onkologiji progovorili i stručnjaci raznih profila.
Snažnu podršku uvođenju koordinatora izrazili su prim. dr. Vera Katalinić Janković iz Ministarstva zdravstva, savjetnica za sestrinstvo u Ministarstvu magistra sestrinstva Snježana Krpeta. Također, prim. dr. Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore, ravnateljica Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak.
Potporu i suradnju snažno zagovara i predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara i tehničara Mario Gazić. Kampanju je poduprla dr. Mirela Šentija Knežević u ime zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića.
Važno da sustav prepozna koordinatore
Hrvatsko društvo onkoloških sestara i tehničara na čelu s Jasminkom Miličević, potiče kampanju u kojoj je i angažirano. Cilj je je da ulogu vodiča za onkološkog pacijenta prepozna i zdravstvena administracija na čelu s Ministarstvom zdravstva. Kako je rečeno, sada kada je sve više medicinskih sestara završilo diplomski studij, dorasle su i većim zadaćama od onih koje im daje sustav.
Promotori su zdravlja na svim razinama zdravstvene zaštite u bliskom i najčešćem kontaktu s bolesnikom. Kampanju podupiru i bolesničke udruge.
Riječ je o jednoj od rijetkih prilika u kojoj je naglasak na samom pacijentu. To je iznimno važno i za dobre ishode liječenja, rečeno je u podršci kampanji.
Ljekarnici mogu pomoći
Ljekarnici također mogu pomoći, kaže mr. ph. Ana Soldo predsjednica Hrvatske ljekarničke komore. Jer, sve je više onih koji su educirani u inozemnim centrima posebno u području onkoloških farmakoterapija.
Oko brige za pacijenta, i praktičnim načinima da mu se pomogne počinje prava reforma zdravstva.
To je poruka Ane Ljubas glavne sestre KBC-a Zagreb. Ako sustav to ne podupre, svi će napori pasti u vodu, ocjenjuje. Smatra da su koordinatori koji će voditi pacijenta za sustav nužni za sve teške kronične bolesnike.
Oni već postoje u palijativi i model daje izvrsne rezultate, ustvrdila je.
Podršku Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb i svoju osobno izrazila je pismom dr. Renata Sabljar Dračevac.
Dvije trećine oboljelih kasno otkriveno
– U Hrvatskoj je oboljelima od raka pluća dostupno oko 90 posto najnovijih i pametnih lijekova koji u svijetu postoje. Problem nisu terapije, nego kasno otkrivanje rekao je prof. dr. sc. Marko Jakopović s Klinike Jordanovac. Dvije trećine oboljelih otkriva se u kasnoj fazi bolesti. Tako sudbinu bolesnika određuje stadij u kojem je otkrivena.
A riječ je o 2. najčešćoj malignoj bolesti kod muškaraca i žena, i prvoj po smrtnosti. Kako oko onkološkog bolesnika treba biti okupljeno 10tak pa i 20tak stručnjaka raznih profila, pomoć im itekako treba.
Bolesniku je problem ući u sustav, pa lutati po njemu
Bolesnik ima dva problema, dok uopće uđe u sustav. I kakav labirint potom prolazi.
Zato i lutanje do prave pomoći, može itekako pogoršati stadij bolesti, kaže Jakopović. Sestre mogu biti ključna veza u ubrzavanju obrade.
Govora je bilo i o važnosti psihološke pomoći. Mnogi pacijenti ne znaju da na klinikama postoje i savjetovališta, pa bi uloga sestara bila jako važna. Da upute pacijenta ili signaliziraju liječnicima kome je pomoć potrebna.
Cvjeta tržište „čudotvornih lijekova“
Poseban je problem prehrana. Mnogi onkološki pacijenti skloni su drastično mijenjati režim prehrane, ne uzimati ugljikohidrate i meso, i tako lako dođu u nutritivni deficit. A itekako je važno da se ne pojavi niti pothranjenost.
No, što se sve nudi od instant i čudotvornih, legalnih ali posve neutemeljenih sredstava, na našem tržištu uopće nije regulirano. Soldo je spomenula milijunske iznose koji se vrte oko ponude takvih instant rješenja. Naravno, na štetu bolesnika. Uz to, mnogi uzimaju brojne suplemente a da i ne znaju mogu li im biti kontraindicirani.
– Kad se uspostavi odnos povjerenja u sigurnost pacijenta, sazna se i što sve uzimaju. To ističe Sandra Karabatić koja kaže da to nije čudno kad su ljudi u šoku, stresu i ako nemaju prave, ciljane informacije. Mi ih ne osuđujemo, pustimo ih da nam kažu što sve uzimaju, i poučimo ih koga i gdje pitati za stručan savjet.
Ne prepustiti pacijente čekanju i lutanju
Dnevno smo svjedoci koliko su im pomoć i podrška važni. Sve svoje pacijente već 2,5 godine vodimo korak po korak u procesu dijagnostike i liječenja. To može utjecati na ishode i na kvalitetu njihova života. Jednostavno ne smiju biti prepušteni sami sebi, i čekanju lutajući od šaltera do šaltera.
Potvrđuju to i dr. Goran Mađarac specijalist kirurgije i dr. Tihana Pavić specijalistica onkologije i radioterapije. Kirurška dnevna bolnica otvorena je upravo zato. U njoj se, rekao je dr. Mađarac, da se u jednom danu pacijentu obave sve preoperativne pretrage. Onkolozi i radioterapeuti jako se oslanjaju na radiološke i onkološke sestre i tehničare, pa mogu pomoći i pacijentu boljom koordinacijom.
Svakako, multidisciplinarno, jer pacijenti nekad ne mogu pronaći liječnika kojeg traže.
Škola disanja u vrtićima
I informatičko povezivanje preko e-kartona sudionici na predstavljanju kampanje ocijenili su važnim. Tako svi kojima pacijent dođe imaju uvid u mišljenje ostalih stručnjaka. A nekad nije zgoreg i da se izvaninstitucionalno povezuju, zaključuju zagovornici kampanje.
Karabatić je naglasila značaj zdravstvene pismenosti od malih nogu. Još 2013. godine u Dječjem vrtiću Siget uveli su vježbe disanja. Takvo poučavanje zdravim navikama od najranije dobi itekako daje rezultate.
Primjer Sigeta slijedili su još neki vrtići. Zahvaljujući entuzijazmu odgajateljica i pedagoga akcija traje i danas.
Zaštita, osnaživanje i edukacija ostat će svakom od sudionika u zdravstvenom sustavu važan dio posla.
Medicinske sestre i tehničari, posebno onkološki, vide tu svoje posebno mjesto, za dobrobit i preživljavanje onkoloških bolesnika.
