Botoks se u javnosti najčešće povezuje s estetikom i borama, no njegova uloga u medicini mnogo je šira, primjerice u liječenju kronične migrene. Iako je riječ o snažnom toksinu, u strogo kontroliranim dozama botoks se kao lijek koristi za različita neurološka i druga zdravstvena stanja. O primjeni botoksa, njegovim stvarnim učincima, ali i čestim zabludama, razgovarali smo s doc. dr. sc. Borisom Filipovićem na Simpoziju “U službi zdravlja i ljepote”.
Aplikacija botoksa izaziva istovremeno toliko pažnje, no i kontroverzi. Često su u pitanju negativne konotacije. Možete li nam reći razlog?
Razlog zbog kojeg botulin toksin često izaziva nelagodu i kontroverze leži u samoj činjenici da je riječ o iznimno potentnom toksinu, jednom od najsnažnijih poznatih u prirodi. U vrlo malim, odnosno nano dozama, on može imati izrazito snažan učinak, osobito na neuromišićni sustav.
Upravo zbog toga, ako se koristi neadekvatno ili izvan strogo kontroliranih medicinskih uvjeta, može dovesti do ozbiljnih komplikacija, poput poremećaja disanja ili mišićne slabosti. Ono što je manje poznato jest da botoks može unaprijediti kvalitetu života i u zdravstvenom smislu.
Botoks djeluje dulje na živčani sustav
Na panelu ste govorili o sve rasprostranjenijem problemu današnjice – migrenama. Koji su bili najvažniji zaključci?
Manje je poznata činjenica da se botulin toksin u medicini koristi već više od 40 godina i u više od 100 jasno definiranih terapijskih indikacija. Njegovo djelovanje na živčani sustav, bilo na motoričkoj ili na osjetnoj razini, omogućuje da se, uz pravilno postavljene indikacije, određena stanja značajno ublaže ili čak u potpunosti kontroliraju. Kad govorimo o posljednjih 10ak godina, osobito je važna njegova primjena u liječenju kronične migrene.
Ključni zaključak je da botoks, unatoč tome što je toksin, u medicinskom kontekstu treba promatrati prvenstveno kao lijek.
U strogo kontroliranim dozama, uz pravilnu selekciju pacijenata i stručno provođenje terapije, riječ je o iznimno učinkovitom i sigurnom terapijskom alatu koji može značajno unaprijediti kvalitetu života pacijenata koji pate od migrena.
„Rok trajanja“ botoksa obično je oko šest mjeseci, kad se mišići lica vraćaju u prvobitno stanje. Što se događa kad su u pitanju zdravstveni razlozi kao što je migrena?
Učinci botulin toksina na osjetni sustav u mnogočemu su usporedivi s njegovim djelovanjem na mišićni sustav, no s određenim specifičnostima. Kad govorimo o osjetnom sustavu, najčešće govorimo o različitim oblicima glavobolja, ne samo o migrenama, već i o drugim tipovima kronične boli.
U tom kontekstu, terapijski učinak botoksa kod migrene često traje i dulje nego u estetskoj primjeni. Dok se učinak na motorički sustav, primjerice na mišiće lica, u pravilu zadržava oko šest mjeseci, kod migrena i drugih senzoričkih indikacija on može potrajati i do godinu dana.
U neurološkom kontekstu najčešće se koristi u liječenju spaziciteta. Odnosno patološki pojačanog grčenja mišića, koje može zahvatiti lice, vrat, ali i druge dijelove tijela.
Ne aplicirajte botoks sami!
Tko smije aplicirati botoks, jesu li to samo liječnici? Često slušamo i o komplikacijama i nuspojavama, koje su najčešće?
Botulin toksin smiju aplicirati isključivo liječnici upravo zato što se radi o lijeku koji zahtijeva preciznu indikaciju, detaljno poznavanje anatomije i točno doziranje. Kao i svaki drugi lijek, botoks nosi potencijalne rizike ako se primjenjuje neadekvatno.
Najčešće medicinske komplikacije posljedica su nepravilne aplikacije, bilo da je lijek apliciran na pogrešno mjesto, u neodgovarajućoj dozi ili bez pravilne procjene pacijenta. Kad govorimo o motoričkom sustavu, to se najčešće očituje u obliku prolaznih estetsko-funkcionalnih poremećaja, poput asimetrije lica, spuštanja obrva ili kapka, nepravilnog osmijeha i sličnih pojava.
Ozbiljnije komplikacije, poput sistemskog trovanja botulin toksinom, iznimno su rijetke u medicinskoj praksi i vezane su uz znatno veće doze kakve se mogu pojaviti primjerice kod trovanja u prirodi ili kontaminirane hrane. U takvim situacijama toksin djeluje na cijeli motorički sustav i može dovesti do respiratorne insuficijencije, zbog čega je pacijentima potrebna mehanička ventilacija.
Skladnije i “mekše” lice, ne i mijenjanje izgleda
Uglavnom je poznato da se botoksom “peglaju bore”, no on može smanjiti i tzv. “gummy smile” te se koristi za pomlađivanje osmijeha. O čemu se zapravo radi i javljaju li vam se ljudi s ovim problemima?
U estetskom smislu, botulin toksin najčešće povezujemo s ublažavanjem bora, no važno je naglasiti da se pritom radi o borama koje nastaju kao posljedica hiperaktivnosti određenih mišića.
Njegova uloga nije “zamrzavanje” lica već postizanje mišićne ravnoteže i prirodnijeg izraza.
Osim u zaglađivanju bora, botoks se vrlo učinkovito koristi i za balansiranje pojedinih regija lica. Primjerice, u periorbitalnoj regiji može se podići položaj obrva i postići takozvani brow lift efekt. Također, primjenjuje se i kod korekcije osmijeha, uključujući takozvani gummy smile odnosno situacije u kojima se pri smijehu vidi previše zubnog mesa gornje čeljusti.
Smanjenjem aktivnosti mišića koji sudjeluju u tom pokretu, osmijeh se može učiniti skladnijim i prirodnijim. Na sličan način, botulin toksin se koristi i u području žvačnih mišića, odnosno masetera, gdje može ublažiti njihov volumen i doprinijeti transformaciji kvadratičnog oblika lica u nježniji, ovalni oblik.
Također, ima značajnu ulogu u pomlađivanju vrata, smanjenjem aktivnosti mišića platizme. U praksi nam se sve češće javljaju pacijenti upravo s ovakvim pitanjima. Jer botoks, kad se koristi stručno i individualno, omogućuje suptilne, ali vrlo učinkovite korekcije, koje lice dovode u sklad, a ne mijenjaju njegov identitet.
Kako botoks pomaže kod pretjeranog znojenja
U odnosu na ostale zemlje, kakva je situacija u Hrvatskoj? Povećava li se broj pacijenata, koji se zahvati najčešće traže?
Situacija u Hrvatskoj u velikoj je mjeri usporediva s onom u ostatku svijeta. Botulin toksin se danas etablirao kao siguran i učinkovit tretman u estetskoj medicini, dok istovremeno raste svijest o njegovoj ulozi kao lijeka u različitim medicinskim indikacijama. Taj paralelni razvoj estetske i terapijske primjene vidljiv je i u našoj svakodnevnoj praksi.
Bilježimo kontinuirani porast broja pacijenata, pri čemu i dalje prevladavaju žene, no udio muških pacijenata iz godine u godinu raste. Ono što je posebno zanimljivo jest da su pacijenti danas sve informiraniji. Sve češće dolaze s konkretnim znanjem o primjeni botoksa, primjerice u liječenju migrena, što smatram vrlo pozitivnim pomakom.
Kod najtežih oblika kroničnih glavobolja, gdje pacijenti imaju više od 15 dana glavobolje mjesečno, botulin toksin, često u kombinaciji s drugim terapijama, može značajno smanjiti učestalost i intenzitet simptoma te uvelike poboljšati kvalitetu života.
Pretjerano znojenje još je jedan, kako estetski tako i zdravstveni problem. Može li se i njemu doskočiti primjenom botoksa?
Tako je. Pretjerano znojenje, odnosno hiperhidroza, predstavlja i zdravstveni i estetski problem, a botulin toksin je jedna od vrlo učinkovitih terapijskih opcija. U tom slučaju on djeluje na senzorni odnosno autonomni živčani sustav, smanjujući izlučivanje neurotransmitera koji potiču aktivnost znojnih žlijezda.
Najčešće se primjenjuje u regijama koje su sklone pojačanom znojenju, poput pazuha, dlanova i stopala, ali i u području vlasišta. Već jedna aplikacija može značajno smanjiti znojenje, a učinak u pravilu traje oko šest mjeseci.
Grčenje mišića ili promuklost – uloga botoksa u liječenju
Je li moguće pacijentima pomoći primjenom botoksa i kod neuroloških problema?
Apsolutno. Botulin toksin ima više od 100 jasno definiranih indikacija u medicini, daleko izvan područja estetike. Njegova primjena je, povijesno gledano, i započela upravo u neurologiji, prije više od 40 godina. U neurološkom kontekstu najčešće se koristi u liječenju spaziciteta. Odnosno patološki pojačanog grčenja mišića, koje može zahvatiti lice, vrat, ali i druge dijelove tijela.
Upravo je regulacija prekomjerne mišićne aktivnosti temeljni mehanizam njegova djelovanja. Osim u neurologiji, botulin toksin ima važnu ulogu i u drugim granama medicine. Primjenjuje se u otorinolaringologiji, primjerice kod poremećaja glasa i promuklosti, kao i u urologiji i ginekologiji, gdje pomaže u rješavanju problema povezanih s povećanom aktivnošću ili spazmom mišića određenih regija.
Prema istraživanju koje je objavila Američka udruga plastičnih kirurga, odlasci na terapije botoksom su se u razdoblju od 2000. do 2020. godine povećale za 459 posto. Kakva je situacija kod nas?
Rekao bih da su i u Hrvatskoj trendovi vrlo slični onima u svijetu. Bilježimo kontinuiran porast broja pacijenata koji se odlučuju na terapiju botulin toksinom, ponajprije iz estetskih razloga, ali sve više i zbog njegovih medicinskih indikacija. Posebno je vidljiv porast svijesti o botoksu kao lijeku, osobito u liječenju kronične migrene.
Estetska primjena botoksa kod maloljetnih osoba nije indicirana.
Primjena botoksa kod mlađih osoba – kada da, a kada ne
Često čitamo o sve mlađim pacijentima koji dolaze na botoks. Koja je donja dobna granica za primjenu botoksa u estetskom smislu i koje je vaše mišljenje o tome?
Kad govorimo o dobi i primjeni botulin toksina, ključno je naglasiti da se radi o lijeku koji se, bilo u estetskom bilo u medicinskom kontekstu, primjenjuje isključivo kad za to postoji jasna indikacija.
Dob sama po sebi nije presudna, već stvarna potreba i stručno opravdanje terapije.
U estetskom smislu, kod mlađih pacijenata, primjerice u dvadesetim godinama, mogu postojati specifične indikacije poput korekcije gummy smilea, položaja obrva ili određenih mišićnih disbalansa. U toj dobi, naravno, ne govorimo o klasičnim borama jer one još nisu razvijene, već o vrlo ciljanim i suptilnim korekcijama.
Je li to doista potrebno kad se radi o mladim ljudima i koja je procedura ako se radi o maloljetnicima?
Kod maloljetnika, primjena botulin toksina dolazi u obzir isključivo u medicinskim indikacijama, primjerice kod određenih neuroloških ili drugih zdravstvenih stanja. I to uz strogo poštivanje medicinskih smjernica i zakonskih okvira. Estetska primjena botoksa kod maloljetnih osoba nije indicirana.
Pomoć kod paralize lica
Koji su najveći izazovi vezani uz terapiju botoksom?
Jedan od najvećih izazova u terapiji botulin toksinom zasigurno je rad s pacijentima koji imaju parcijalnu ili potpunu paralizu lica. Riječ je o iznimno zahtjevnim slučajevima jer istodobno postoje dva suprotna problema, koja je potrebno precizno balansirati. S jedne strane, prisutna je slabost zahvaćene strane lica što dovodi do izražene asimetrije.
U takvim situacijama na zdravu stranu primjenjujemo vrlo male, precizno odmjerene doze botoksa kako bismo smanjili njezinu pojačanu aktivnost i približili je funkcionalnosti slabije strane.
S druge strane, na zahvaćenoj strani često se razvija tzv. postparalitički spastički sindrom kod kojeg dolazi do nevoljnih grčenja mišića kao posljedice primarne bolesti. Tu je nužna izuzetno ciljana primjena minimalnih doza botulin toksina kako bi se smanjili ti spazmi, bez dodatnog narušavanja funkcije.
Cilj nije samo estetska korekcija, već postizanje funkcionalne harmonije lica koje je što simetričnije, mirnije u pokretu i u kojem je postignuta maksimalna moguća ravnoteža između funkcije i izgleda.
Klinička opravdanost za depresiju još nije dokazana
U novije vrijeme, često se provode istraživanja u kojima se povezuje djelovanje botoksa na anksioznost i depresiju. Možete li nam to komentirati?
Sasvim je sigurno da će se područje primjene botulin toksina s vremenom i dalje širiti, pa tako i prema novim, potencijalnim indikacijama poput anksioznosti i depresije. Važno je naglasiti da se trenutačno radi o indikacijama koje su još uvijek predmet dugoročnih znanstvenih studija.
Za njihovu širu kliničku primjenu bit će potrebne velike, randomizirane i dobro kontrolirane studije koje će potvrditi učinkovitost, sigurnost i jasno definirati indikacije.
Ako pogledamo povijest botulin toksina, vidimo da je njegova primjena tijekom godina proširena na više od 100 različitih indikacija, često najprije u tzv. off-label kontekstu. Međutim, one indikacije koje su danas široko prihvaćene poput estetske primjene, liječenja spaziciteta ili kronične migrene, rezultat su desetljeća sustavnih istraživanja i snažnih kliničkih dokaza s visokom razinom statističke značajnosti. Isti će se put morati prijeći i kod primjene botoksa u području mentalnog zdravlja.
