Veselje oko nas, a veliki broj ljudi potišten. Zato smo u ovoj blagdanskoj atmosferi upitali stručnjake psihologe o pojavi povećanog broja teških psihičkih stanja oko samih blagdana i općenito u zimskom periodu, naročito tijekom blagdanskih noći i nakon proslave Božića i Nove godine.
Zanimalo nas je kako prepoznati jesmo li zaista u depresiji, zašto blagdani izazivaju loše osjećaje usred događaja koji bi nas trebali činiti sretnima te kako si pomoći.
O širem društvenom kontekstu kao pretpostavci za nastanak psiholoških problema na pitanja odgovara psiholog Tvrtko Maras iz Doma zdravlja Splitsko – dalmatinske županije.
– Mislim da se prvo treba osvrnuti na najočitiju činjenicu stvaranja društvenih očekivanja
povezanih s blagdanima. Poznato je da se blagdanska atmosfera počinje u javnosti izrazito
naglašavati preko mjesec dana prije samih blagdana. Brojni komunikacijski kanali čijeg utjecaja nitko nije pošteđen, gledamo slike koje pomalo usvajamo kao blagdanski standard: sretne obitelji s veselom djecom, kuće prepune darova, tople sobe s vatrom u kaminima, snijeg koji stvara romantičan dojam, kaže psiholog Maras.
Razlika od očekivanja
Naravno, mnogi si takvu atmosferu ne mogu priuštiti iz niza razloga: zbog odsustva
obitelji, siromaštva, zato što moraju raditi daleko od prijatelja i obitelji ili bilo kojeg drugog razloga. Kako navodi, možda većina ljudi pokušava spomenuti blagdanski standard pretvoriti u svoju blagdansku realnost, ali mnogi to ne uspjevaju iz objektivnih ili subjektivnih razloga.
Tada dolazi do uočavanja razlike vlastitog stanja od stvorenih očekivanja i društveno
nametnutog standarda. Razliku neki predbacuju kao vlastitu krivicu i zbog toga postaju
nesretni. Osim toga, ako sebi i ne pripisuju krivicu, mnogi su nesretni zbog činjenice da su sami, da ne mogu biti u kontaktu s dragim osobama i da je njihovo stanje loše i tužno u odnosu na sreću i blagdansko veselje koje promatraju kroz medije ili kod drugih.
– Takva razlika poželjnog i stvarnog stanja može voditi i prema gubitku samopoštovanja.
Zdrave i optimistične osobe raznim racionalizacijama ili aktivnostima mogu prevladati problem. Neki manje ili više odbijaju blagdanske norme ponašanja što može prerasti i u asocijalno, neprilagođeno ponašanje, ali može biti i dobar obrambeni mehanizam za reguliranje vlastitog raspoloženja. Najbolje je pronaći neku sredinu, koja uključuje razumijevanje i poštovanje drugih ljudi, uz čuvanje osobnog integriteta. To znači da ćemo se veseliti tuđoj sreći, koliko možemo graditi vlastitu, a od blagdana uzeti što možemo i što nam odgovara, savjetuje.
Ako smo zaista potpuno sami, a znance i prijatelje ne želimo ometati u obiteljskom okupljanju uvijek možemo izaći na ulicu i porazgovarati s prodavačem na božićnom štandu, s ljudima na ulici ili se, zašto ne, javiti dežurnom psihologu neke ustanove.
Sezonska depresija
– Mnogi od nas psihologa smo razmijenili kontakte s ljudima koji su već imali potrebu potražiti savjet. Oni znaju da nas u takvim situacijama mogu nazvati, poručuje Tvrtko Maras iz Doma zdravlja Splitsko dalmatinske županije.
Psihologinja Sara Maras iz Meridia savjetovanja dodatno se osvrnula na specifičnu pojavu sezonske depresije kao dijagnoze.
– Sezonska depresija je depresivni poremećaj koji se javlja uvijek u isto doba godine kod ljudi koji inače nisu depresivni. Često je to zimi, ali ne mora biti. Iako je uobičajeno da veliki broj ljudi ima manje energije i osjeća se umornije kada je vani hladno i ima manje dnevnog svjetla, to samo po sebi ne znači da imaju sezonsku depresiju. Također, oko blagdana mnogo ljudi izjavljuje da se loše osjećaju – ili su pod stresom od mnogih planova i očekivanja ili se osjećaju potišteno ako su usamljeni i ne mogu se povezati s drugima oko sebe. Blagdanska depresija nije službeni naziv, ali mnogo ljudi primjećuje ovaj pad raspoloženja neposredno prije, tijekom ili nakon blagdana, kaže psihologinja.
Sezonska depresija ima slične simptome kao i depresija općenito. Depresivna osoba gubi
interes za aktivnosti koje su ju prije zanimale, osjeća se tužno, otupjelo ili uznemireno te se povlači od drugih ljudi. Javlja se mnogo negativnih misli vezanih za sebe i svijet oko sebe te vlastitu budućnost. Depresivni ljudi često imaju problema s koncentracijom, spavanjem (ili pretjerano spavanje ili nesanica) i jedenjem (gubitak apetita ili prejedanje).
Psihologinja ističe i da je za sezonsku depresiju u zimskim mjesecima krakteristično da se ljudi teže bude te osjećaju mučninu ujutro; također, imaju potrebu više jesti, pogotovo škrobaste namirnice.
Niz faktora rizika
– Mnogo ljudi osjeća neke od ovih simptoma (umor, glad, nedostatak motivacije) i oni ne moraju biti razlog za brigu ni znak depresije. Međutim, za neke oni postanu preplavljujući i ometaju svakodnevno funkcioniranje. Ako osoba primjećuje da joj je preteško nositi se sa svakodnevnim događajima i obavezama ili da osjeća velike količine psihološke boli, preporuča se obratiti psihologu ili psihijatru. Depresija se uspješno liječi psihoterapijom (uz antidepresive ili bez njih, ovisno o potrebama osobe). Kod ljudi koji primjete da im se javljaju suicidalne misli, preporuča se da se jave što hitnije. Bolnice i ambulante imaju hitni prijem na koji se može javiti, savjetuje psihologinja.
Više ljudi ide na psihoterapiju tijekom zimskih mjeseci. Niz faktora može utjecati na to – ljudi zimi manje izlaze iz kuće, manje se druže i više rade, što može dovesti do pojačavanja
postojećih psihičkih problema. Osoba koja mnogo radi pod većim je stresom koji može otpustiti ako se posveti hobijima ili odnosima s drugima. Zimi, kada je vani hladnije i ima manje sunca, ljudi su manje skloni započinjati aktivnosti nakon posla, izlaziti na druženja ili se baviti fizičkom aktivnošću. Ove probleme najbolje je rješavati prevencijom.
Druženje i fizička aktivnost
– Tijekom zimskih mjeseci primamljivo je otkazati planove, začahuriti se u kuću ili prestati vježbati. Međutim, druženje i fizička aktivnost upravo su ono što nam održava psihičko zdravlje i čini zaštitni faktor protiv razvitka depresije. Što više izlaziti iz kuće, pogotovo u sunčane dane, dobar je početak. Što se blagdanskog razdoblja tiče, izazovi koje ljudi susreću su različiti. Ako se netko boji stresnih susreta s obitelji dobro je prakticirati zdrave granice, asertivnost i mirno rješavanje sukoba. Za ljude koji se osjećaju usamljeno ili potišteno, dobro je javiti se bliskim ljudima, koliko god ih bilo, iako možda nisu članovi obitelji. Povlačenje od ljudi često pojačava osjećaj usamljenosti i zatvara osobu u začarani krug. Prijatelji nas često mogu vratiti u realnost mnogo lakše nego mi sami sebe – objašnjava psihologinja.
Također, dobro je imati realistična očekivanja i ciljeve.
– Nitko ne provodi blagdane u savršenoj idili. Ako ne stignemo obaviti sve što smo zacrtali, ako se s nekim ne stignemo vidjeti, ako nemamo novca za sve poklone koje mislimo da bismo morali kupiti, vjerojatno smo bliže prosjeku nego da smo sve napravili kako treba. Ako se ne možemo povezati s članovima obitelji, ako imamo osjećaj da svi žive drugačije ili bolje živote od nas, to ništa ne govori o nama. Svatko ima svoju ideju o tome što znači proslaviti i opustiti se.
Ako stavimo u fokus ono što zaista želimo i što bi nas veselilo umjesto društvenih očekivanja kako bi stvari trebale izgledati, možemo i sebi i drugima priuštiti mirnije i ljepše blagdane.
Ipak se nitko neće sjećati koliko smo kolača ispekli za koji blagdan, ali sjećat će se kako nam je bilo zajedno, jesmo li se družili i odmorili ili smo proveli blagdane u nepotrebnom stresu oko toga je li sve na svojem mjestu, zaključuje psihologinja.
Pomoć i podrška bez uputnice
A ja kao nešto starija dodajem: od svega što su mi stručnjaci rekli ne morate sve zapamtiti, ali možete se tekstu i našem www.portalzdravlje.com uvijek vratiti. Ako ne zapamtite sve, nek’ vam u kutku memorije pretrpane svim i svačim ostane ovo na samom kraju ‘sjećat će se kako nam je bilo zajedno: jesmo li se družili i odmorili ili smo proveli blagdane u nepotrebnom stresu oko toga je li sve na svojem mjestu’ .
I da, ljutimo se s pravom na zdravstveni sustav, no po savjete psihologu u Dom zdravlja Splitsko dalmatinske županije možete doći bez uputnice. Samo se najavite na njihov telefon 021 386 915 ili uputite e-mail na adresu: mentalno.zdravlje.split@dz-sdz.hr, zakažete termin i imate besplatnu psihološku seansu. Naravno, strogo povjerljivo, jer tako radi pošteni dio zdravstvene struke. Za one iz drugog spektra u ovom tekstu nema mjesta.
Dragi čitatelji, sretna nam svima 2025.godina!
