Prema podacima agencije Europske unije za droge (EUDA), kokain je, nakon kanabisa, druga najčešće konzumirana nedopuštena droga u Europi. Procjenjuje se da ga je u posljednjih godinu dana konzumiralo oko 4,6 milijuna odraslih Europljana. Također, njegova dostupnost i dalje raste, što sa sobom nosi sve veće zdravstvene i društvene posljedice.
U izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari navodi se kako je zabilježen značajan porast liječenja zbog kokaina kao glavnog sredstva ovisnosti. Njegov udio u Hrvatskoj porastao je s tri posto u 2020. na 5,2 posto u 2024. godini.
Poznato je da su neke od posljedica konzumacije kokaina kardiovaskularni problemi i psihički poremećaji. Međutim, u posljednje vrijeme sve se više govori i o porastu broja perforacija nosne pregrade. O toj smo temi razgovarali s prim. dr. Marcelom Marjanovićem Kavanaghom, specijalistom otorinolaringologije i subspecijalistom plastične i rekonstruktivne kirurgije glave i vrata. On ističe kako se takvi slučajevi danas sve više viđaju u praksi.
– Dijelom je razlog i to što su se razvile tehnike i što su fiberendoskopi danas dostupniji pa se promjene lakše i ranije otkrivaju. No činjenica je da statistike u Europi, uključujući Hrvatsku, pokazuju rast korištenja kokaina. Zbog toga možemo očekivati i više komplikacija povezanih s njim, objašnjava prim. dr. Marjanović Kavanagh.
Kako kokain uništava nosnu sluznicu
Povezanost kokaina i perforacija nosne pregrade odavno je poznata – kokain uzrokuje snažno sužavanje krvnih žila, odnosno vazokonstrikciju. Upravo zbog tog učinka farmaceutski kokain se nekada koristio, a u nekim se medicinskim sustavima i danas koristi, kao lokalni anestetik u kirurgiji nosa. Na taj način učinkovito smanjuje krvarenje i omogućava lakše disanje.
– Problem nastaje kod dugotrajnog i nekontroliranog korištenja. Zbog stalnog sužavanja krvnih žila dolazi do slabije opskrbe tkiva krvlju i kisikom, odnosno do ishemije. S vremenom tkivo nosne sluznice i hrskavice počinje odumirati pa nastaje perforacija nosne pregrade, pojašnjava liječnik.
Prvi simptomi koji bi trebali biti alarm za posjet liječniku su učestalo krvarenje iz nosa, osjećaj suhoće, bolne kraste i začepljenost koja ne prolazi.
Opasni aditivi su dodatna prijetnja
Dodatni problem danas predstavljaju različiti aditivi s kojima se kokain miješa kako bi mu se povećao volumen na ilegalnom tržištu. Posebno se izdvaja levamisol (lijek koji se inače koristi u veterini protiv parazita), tvar koja može izazvati teške autoimune reakcije i upalu krvnih žila, odnosno vaskulitis.
– Tad više nije problem samo vazokonstrikcija. Levamisol može izazvati lančanu autoimunu reakciju koja dodatno oštećuje krvne žile i dovodi do nekroze, odnosno odumiranja tkiva nosne sluznice i hrskavice. Ako se stanje ne liječi, mogu nastati vrlo ozbiljna oštećenja, upozorava primarijus.
U najtežim slučajevima dolazi do velikih rupa u nosnoj pregradi, urušavanja nosa, pa čak i propadanja nepca i vanjskog dijela nosa.
– Ako netko povremeno uzima kokain, najčešće se razvije manja perforacija. No, ako osoba nastavi s konzumacijom, stanje postaje sve gore i gore, kaže liječnik.
Traume i autoimune bolesti kao drugi uzroci
Pacijenti s takvim problemima najčešće su mlađe osobe, uglavnom u tridesetim godinama života. Ipak, prim. dr. Marjanović Kavanagh naglašava kako kokain nije jedini uzrok perforacija nosne pregrade.
– Najčešći uzrok perforacija zapravo su traume, najčešće prethodne operacije nosa ili sinusa. Druga velika skupina su autoimune bolesti poput granulomatoze s poliangiitisom (ranije poznate kao Wegenerova granulomatoza), a tek potom dolazi kokain, objašnjava.
Razlike među uzrocima ponekad je moguće prepoznati već tijekom pregleda.
– Kod pacijenata koji koriste kokain često se vide izrazito upaljene promjene, krastice i opsežna oštećenja sluznice. Kada jednom vidite takvu kliničku sliku, vrlo brzo postane jasno o čemu se radi. U obzir tada dolaze još samo ozbiljne bolesti poput tumora ili granulomatoznih upala, kaže.
Liječenje i operacija
Kod takvih pacijenata operacija se ne radi odmah.
– Nos je često toliko oštećen da bi svaka operacija u tom trenutku mogla napraviti još veću štetu. Prvo se uzimaju brisevi, liječe eventualne infekcije i pokušava se smiriti upala te obnoviti osnovna funkcija nosa, pojašnjava.
Kirurški zahvat dolazi u obzir tek nakon dugotrajnog prestanka konzumacije kokaina.
– Takvi se pacijenti uglavnom ne operiraju najmanje godinu dana od zadnjeg korištenja kokaina. Nos mora biti potpuno miran, bez krastica i aktivne upale jer je kvaliteta prokrvljenosti sluznice ključna za uspjeh operacije. Ako krvne žile nisu zdrave, sve što operacijom napravite može ponovno propasti, ističe primarijus.
>Dodaje kako dio pacijenata uspije prestati s konzumacijom i uspješno proći liječenje, no velik broj njih nakon prvog pregleda više se ne vraća.
– Oni koji su motivirani uglavnom uspiju stabilizirati stanje, ali velik broj pacijenata jednostavno nestane nakon prvog dolaska, osobito oni s najtežim kliničkim slikama, zaključio je prim. dr. Marcel Marjanović Kavanagh.
