Svjedočimo pandemiji mentalnih poremećaja, poručio je doc. prim. dr. sc. Stipe Drmić na stručnom skupu Hrvatske udruge za smanjenje šteta po zdravlje (HaRPH). Oko deset posto mladih je u riziku razviti probleme mentalnog zdravlja, iznijela je prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar.
Što znači pristup manje štete kad govorimo o mentalnom zdravlju? Pojašnjeno je da to nije snižavanje standarda liječenja nego razvoj njegovih dostupnijih oblika. Primjer tomu je iz Danske otkud je prof. dr. sc. Davor Mucić opisao kako je digitalna psihijatrija alat za veću dostupnost zdravstvene skrbi.
– Digitalni modeli omogućuju bržu podršku, veću dostupnost stručnjaka i kontinuitet skrbi, posebno za osobe koje teško dolaze do klasičnih oblika pomoći. Iskustva iz prakse pokazuju da od 100 osoba koje se liječe kroz digitalne alate njih 70 uopće ne dolazi u ordinaciju jer se njihove poteškoće uspješno rješavaju kroz digitalne oblike podrške i skrbi. Na taj način pomoć mogu dobiti i ljudi koji inače nikada ne bi kročili u ordinaciju, bilo zbog srama, straha od stigme, nelagode, udaljenosti ili drugih osobnih i praktičnih prepreka koje ih sprječavaju da potraže pomoć na vrijeme, istaknuo je prof. Mucić.
U međunarodnom dijelu skupa uključio se i doc. dr. sc. Viktor Mravčik iz Češke uz tamošnje primjere uspjeha ovog pristupa. Naime, zemlja je to s najnižim stopama HIV-a, hepatitisa C i smrti od predoziranja.
Kako je naveo, smanjenje štete funkcionira kad se politike temelje na stvarnim rizicima i potrebama ljudi.
– Smanjenje šteta ne isključuje prevenciju i liječenje, nego ih nadopunjuje pristupima koji su bliži stvarnom životu ljudi i njihovim svakodnevnim potrebama, izjavio je dr. Mravčik.
