Liječnica obiteljske medicine dr. Nevia Čudina objašnjava na koje sve načine pušenje šteti našem tijelu, ali i koje se posljedice mogu ispraviti prestanemo li pušiti. Upozorava na moguću trajnu štetnost po djecu i mlade, a poziva odrasle da se uključe u Nacionalni program ranog otkrivanja raka pluća.
Pušenje cigareta već je desetljećima prepoznato kao jedan od najopasnijih faktora rizika za zdravlje čovjeka. Iako su posljedice ove navike znanstveno dokazane i široko poznate, milijuni ljudi diljem svijeta i dalje svakodnevno posežu za cigaretom – često nesvjesni koliko svaka od njih ugrožava ne samo njihovo zdravlje, već i zdravlje ljudi u njihovoj okolini. Od bolesti srca i krvnih žila, preko kroničnih plućnih bolesti do karcinoma, pušenje utječe gotovo na svaki organ u tijelu.
Već nakon prve cigarete stanice trpe štetu. Za razvoj ireverzibilnih oštećenja potrebno je ipak duže vrijeme.
Smanjena opskrba kisikom i slobodni radikali
Štetnost nije ograničena samo na fizičko zdravlje. Pušenje uzima danak i u mentalnom zdravlju i kvaliteti života.
– Mnogobrojni su štetni učinci pušenja. Prilikom pušenja odnosno izgaranja duhana i papira oslobađa se više od 400 kemikalija. Najštetnije tvari su katran koji je produkt gorenja i odgovoran je za kancerogeni učinak, zatim ugljični monoksid koji sprječava ulazak kisika u tkiva i nikotin koji razvija ovisnost te utječe na moždanu aktivnost, bilo stimulativno bilo sedativno, ovisno o dozi i načinu pušenja. Zbog smanjene opskrbe tkiva kisikom oslobađaju se slobodni radikali koji štete svim stanicama organizma – kaže Nevia Čudina, dr.med.
Ova liječnica obiteljske medicine naglašava kako pušenje povećava rizik od bolesti srca i krvnih žila pa se tako može javiti ateroskleroza koja dovodi do suženja i /ili opstrukcije krvnih žila. To može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih stanja jer pogađa srce i izaziva srčani infarkt, mozak pa vodi do moždanog udara kao i krvne žile nogu, što dovodi do gangrene i amputacija.
– Zahvaćeni su i drugi organi — bubrezi, koža kao i druga tkiva. Također, nikotin izaziva ubrzani rad srca, stezanje krvnih žila, čime se povećava tlak u krvnim žilama – upozorava dr. Čudina.
Pušači se trebaju odazvati u Nacionalni program
Pušenje negativno djeluje i na respiratorni sustav. Ono je glavni uzrok kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), uključujući kronični bronhitis i emfizem. Duhanski dim oštećuje sluznicu dišnih puteva, smanjuje kapacitet pluća i dovodi do trajnog suženja bronha. Osim toga, pušenje može dovesti i do karcinoma glasnica, larinksa kao i pluća.
– Poželjno je da se svi dugogodišnji pušači uključe u Nacionalni program ranog otkrivanja raka pluća, savjetuje liječnica.
Pušačima pati i probavni sustav, javljaju se promjene i neoplazija usne šupljine, oštećenje sluznice želuca — gastritis i eventualno ulkusna bolest. Kod muškaraca može uzrokovati erektilnu disfunkciju, a kod žena utječe na plodnost. Povećava rizik od izvanmaternične trudnoće i komplikacija u trudnoći, uključujući prijevremeni porod i nisku porođajnu težinu.
– Cijeli je niz i drugih negativnih učinaka, poput rizika od osteoporoze, manjka koncentracije, razdražljivosti, utjecaja na kožu osjetila njuha i okusa… Ovisnost je fizička i psihička. Već nakon prve cigarete stanice trpe štetu. Za razvoj ireverzibilnih oštećenja potrebno je ipak duže vrijeme – kaže dr. Čudina.
E-cigarete u nekim su zemljama “alat” za prestanak pušenja
Iako se elektroničke cigarete i grijani duhanski proizvodi u nekim zemljama koriste kao sredstvo za pomoć pri prestanku pušenja, liječnici su oprezni. Kod elektroničkih uređaja nema izgaranja, dakle ni katrana, ali aerosol koji se udiše sadrži niz štetnih tvari. Kod djece i adolescenata ove tvari negativno utječu na razvoj mozga, otežavaju učenje i mogu poslužiti kao „ulaz“ u ovisnost o duhanskim proizvodima (tzv. dual use – dvostruka upotreba elektronskih i klasičnih cigareta).
Dobra je vijest da prestanak pušenja ima izuzetno pozitivan učinak vrlo brzo. Već 24 sata nakon prestanka, tkiva se bolje opskrbljuju kisikom.
Nakon 48 sati smanjuje se sklonost stvaranju ugrušaka dok se nakon šest mjeseci poboljšava plućna funkcija.
Nakon godinu dana bez cigarete značajno se smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, a za 15 godina rizik od karcinoma pluća, srčanog i moždanog udara postaje jednak onome kod nepušača.
Tekst s liječnicom Čudinom dostupan je i u posebnom izdanju STOP ovisnosti o pušenju. Tamo možete pronaći i ostali sadržaj kao pomoć u razumijevanju i rješavanju ove ovisnosti.
