Aktualno stanje zdravlja hrvatske nacije obilježeno je izazovima kroničnih nezaraznih bolesti – kardiovaskularnih i onkoloških. Istaknuo je to ministar zdravstva Vili Beroš na konferenciji za novinare povodom Svjetskog dana zdravlja.
Ova zdravstvena administracija vraća se ranom otkrivanju bolesti i prevenciji jer se tako mogu poboljšati ishodi liječenja, rekao je Beroš. I najavio reviziju postojećih i uvođenje novih probira za rano otkrivanje određenih bolesti.
Iznio je i procjenu da je u ovom trenutku čak 93 posto smrti u Hrvatskoj uzrokovano kroničnim nezaraznim bolestima.
Prioritet nam je smanjenje pojavnosti kroničnih nezaraznih bolesti, poručio je ministar.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak upozorio je da je u Hrvatskoj očekivani životni vijek niži od prosjeka EU. Najviše nam ljudi umire od kardiovaskularnih bolesti, karcinoma, dijabetesa i kronične opstruktivne plućne bolesti.
Problem je detektirao u rizičnom ponašanju hrvatskog stanovništva -nezdravoj prehrani, nedovoljnoj tjelesnoj aktivnosti, pušenju, pretilosti i konzumaciji alkohola, u svemu tome smo pri vrhu u EU.
Kao trend je istaknuo da se smanjuje mortalitet od kardiovaskularnih bolesti, a raste broj oboljelih od karcinoma.
Govoreći o novim programima probira, Capak je istaknuo da je u pripremi testna faza programa za rano otkrivanje porodične hiperkolesterolemije te je već počelo vađenje krvi budućim prvašićima. Time će se otkriti nasljedna bolest prisutnosti visokog kolesterola u krvi kojom se povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Plan za debljinu
U tijeku je izrada akcijskog plana za prevenciju debljine, a uskoro ćemo biti i prva zemlja u svijetu koja će uvesti nacionalni program za rano otkrivanje i prevenciju melanoma.
Capak je rekao i da se radi na programima ranog otkrivanja raka prostate i želuca.
Nakon privremenog zaustavljanja ponovno se pokreće Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice. Pilot-projekt je prošloga mjeseca krenuo u Virovitičko-podravskoj županiji s novom metodologijom.
U sklopu reforme zdravstva uvode se i preventivni zdravstveni pregledi za sve građane.
Pilot-projekt kreće krajem ovoga mjeseca sa starijima od 40 godina koji zadnje dvije godine nisu bili kod obiteljskog liječnika. Bit će pozvane na pregled preko HZJZ-a kroz posebni pozivni centar u nekoliko županija u kojima će se pilot-projekt provoditi do rujna, objasnio je Capak.
Danijela Štimac Grbić, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti HZJZ-a, naglasila je da je mentalno zdravlje bilo jedan od vodećih problema u Hrvatskoj prije pademije, a nakon pandemije postalo je prioritet.
Prema pokazateljima HZJZ-a, mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom već desetljećima su vodeći uzrok hospitalizacija.
Mentalne bolesti
Na drugom je mjestu shizofrenija, slijede depresija i PTSP.
Stope samoubjstava u RH su veće od prosjeka EU. Najveće su stope smrtnosti od samoubojstava u dobnoj skupini preko 65 godina i to posebno u Krapinsko-zagorskoj županiji što se povezuje sa štetnom konzumacijom alkohola, rekla je Štimac Grbić.
Upozorila je i da je 80 posto hospitaliziranih zbog mentalnih bolesti prepoznato kroz hitni bolnički prijem što govori da je izostalo rano prepoznavanje na razini primarne i adekvatno liječenje na toj razini ili u izvanbolničkim uvjetima.
Prepoznavanje i pravovremeno liječenje jedan je od prioriteta strateškom okviru razvoja mentalnog zdravlja do 2030. koji je usvojen u studenom.
Svjetska zdravstvena organizacija od 1950. godine obilježava Svjetski dan zdravlja 7. travnja kao dan podizanja svijesti o određenoj zdravstvenoj temi koja je u tom trenutku obilježena kao prioritetna i zahtijeva pojačane napore. Ove je godine izabrana tema „Zdravlje za sve“.
