Poremećaji spavanja danas su veliki problem u svijetu jer su česti, ne prepoznaje ih se i ne liječi adekvatno. Splitska bolnica je Referentni centar Ministarstva zdravstva za medicinu spavanja, a voditelj mu je prof. dr. sc. Zoran Đogaš, ujedno i predsjednik Hrvatskoga somnološkog društva. Prof. Đogaš je i bivši predsjednik Edukacijskog odbora Europskog društva za istraživanje spavanja (ESRS).
Što je točno poremećaj spavanja?
Dobro bi bilo koristiti množinu jer danas u svjetskoj klasifikaciji poremećaja spavanja stoji njih otprilike 80.
Podijeljeni su u nekoliko skupina:
- insomnije ili nesanice,
- hipersomnije odnosno prekomjerno spavanje
- parasomnije koje uključuju nekakva čudna zbivanja dok spavamo
- poremećaji cirkadijanog ritma ili ritma razdoblja budnosti i spavanja koji se pravilno izmjenjuju tijekom jednog dana ili 24 sata
- poremećaji pokreta i disanja tijekom spavanja.
Ovi zadnji poremećaji od kojih se najčešće događa apneja tijekom spavanja postali su vjerojatno najveći problemi s kojima se susreće moderna medicina spavanja jer od njih boluje otprilike jedna milijarda ljudi na svijetu.
Zahvaća sve dobne skupine
Tko sve može patiti od poremećaja spavanja?
Od poremećaja spavanja mogu patiti apsolutno sve dobne skupine, od male djece, đaka i studenata, ljudi srednje životne dobi i onih u starijoj dobi. Međutim, različiti poremećaji spavanja zahvaćaju različitu životnu dob pa je primjerice nesanica vrlo rijetka u mladih, a vrlo česta u starijih. Mjesečarenje i narkolepsija više su svojstveni mladima, a manje starijima. Poremećaji disanja su daleko učestaliji u starijih i to posebice u muškaraca sve tamo do nekih 65-70 godina kad su podjednako učestali i u muškaraca i žena.
Na koje se načine liječi?
Danas postoje vrlo učinkoviti načini liječenja poremećaja spavanja koji su dobro opisani u modernoj literaturi, znanstvenim člancima pa i u udžbenicima za medicinu spavanja. Ponosan sam da smo i mi iz Splita aktivno sudjelovali u pisanju prvog europskog udžbenika za medicinu spavanja. Bio sam jedan od tri urednika prvog izdanja tog udžbenika na engleskom jeziku Sleep Medicine Textbook. Iz današnje perspektive, to je zaista veliki uspjeh hrvatske medicine spavanja. Međutim, treba istaknuti da je svjesnost o poremećajima spavanja još uvijek nedovoljno razvijena. Kako u javnosti tako i u nekim etabliranim medicinskim krugovima mada je situacija u zadnjih nekoliko godina dramatično poboljšana. Liječenje poremećaja spavanja ne samo da povećava kvalitetu života i
radnu produktivnost čovjeka nego i sprječava razvoj najprisutnijih bolesti današnjice pa
time izravno smanjuje obolijevanje i produžuje život. Treba istaknuti da je od velike važnosti sve bolje prepoznavanje, dijagnostika i liječenje apneje tijekom spavanja. No još smo nezadovoljni liječenjem nesanice jer se previše toga nudi, a učinci nisu previše dobri. Zato je važna prava stručna medicinska skrb u Centrima za medicinu spavanja.
Depresija i spavanje
Koji simptomi poremećaja spavanja su znak za uzbunu?
Glavni simptom je, naravno, izražena prekomjerna pospanost tijekom dana, nemogućnost obavljanja rutinskih poslova, loše raspoloženje i općenito loše osjećanje. Ali, problem je što to mogu biti i simptomi nekih drugih bolesti poput depresije s kojom su poremećaji spavanja dosta povezani. Međutim, to dvoje ipak treba razdvojiti dobrom dijagnostičkom obradom. Kod deprivacije spavanja što je zapravo stanje u kojemu spavamo kraće negoli nam je potrebno kroz duže vremensko razdoblje, pored navedenoga javljaju se i nervoza, razdražljivost, neraspoloženje, bezvoljnost.
Tada je potrebno razgovorom i vođenjem dnevnika spavanja ili korištenjem modernih uređaja poput satova koji imaju danas i takve funkcije, utvrditi spavamo li dovoljno ili ne. Ako hrčemo ili prestajemo disati po noći to sami ne znamo pa je bitno da netko tko spava s nama to primijeti i opiše. Suha usta ujutro, jutarnje glavobolje, prekomjerna pospanost tijekom dana i iznenadni umor, debljanje ili rani razvoj hipertenzije i šećerne bolesti mogu ukazati na apneju tijekom spavanja.
Je li poremećaj spavanja povezan s nekom bolešću i kojom?
Uz sve spomenute, danas dominira povezanost apneje i povišenog arterijskog krvnog tlaka, šećerne bolesti i debljine pa onda i srčanog i moždanog udara. Čvrsti dokazi postoje za to da je i nesanica povezana, ne samo s psihičkim problemima, već i s kardiovaskularnim rizikom. Povezanost brojnih poremećaja spavanja s psihijatrijskim bolestima je također dobro poznata, a ja sam istaknuo povezanost s depresijom. Ona može naravno biti obostrana. Depresija dovodi do poremećaja spavanja, ali i obrnuto, poremećaji spavanja dovode do depresije.
Kronična nesanica
Nesanica i poremećaj spavanja – je li to isto?
Nesanica ili insomnija samo je jedna skupina poremećaja spavanja izraženija u žena i u
starijoj dobi. Ona je možda i najučestalija od svih, ali ponovo ističem, uglavnom se u nas nedovoljno dobro liječi. Ljudi sami na svoju ruku svašta pokušavaju, često mijenjaju brojne lijekove umjesto da se jave educiranim stručnjacima iz medicine spavanja gdje mogu dobiti najbolju pomoć. To uključuje i suradnju s psiholozima i psihijatrima i različite terapijske pristupe. Poput kognitivno bihevioralne terapije ili psihoterapije, a ne samo korištenje brojnih lijekova koji su nam lako dostupni i koje često nekritički uzimamo. Treba istaknuti da se nesanica javlja kroz tri oblika, poteškoće usnivanja, poteškoće prosnivanja (učestala buđenja tijekom noći) i ranojutarnja buđenja.
Suradnja specijalista
Nesanica može biti kratkotrajna ili akutna, ali i kronična kad se pojavljuje kroz tri ili više dana u tjednu kroz tri ili više mjeseci. Neki pacijenti s teškom kroničnom nesanicom među najtežim su pacijentima koje sam uopće vidio prema svom subjektivnom doživljaju stanja, a to se ne smije zanemariti. Oni se boje da će umrijeti ili poludjeti zbog toga. To naravno zahtijeva našu najveću pozornost i skrb, od liječnika obiteljske medicine preko drugih specijalista do nas u Centrima za medicinu spavanja.
Zna li se koliko ljudi u Hrvatskoj muči poremećaj spavanja?
Jako puno, sigurno preko polovice stanovnika Hrvatske ima neki poremećaj spavanja. Tešku nesanicu ovaj tren ima barem 10-15 posto ljudi. Apneju tijekom spavanja u muškaraca u srednjoj ili starijoj dobi imamo u 40-50 posto ljudi. Ipak u mlađim dobnim skupinama ona je puno rjeđa pa je u prosjeku to nekih deset posto opće populacije. I kad se sve to zbroji, eto velikih brojeva i velikih problema. Najveći broj tih poremećaja što se tiče medicinske struke pa i samih pacijenata koji ne znaju da imaju neki poremećaj spavanja, ostaje neprepoznat, nedijagnosticiran i neliječen. Tako da veliki broj pacijenata dobije neke druge kronične bolesti, više pobolijeva i ranije umire negoli oni koji nemaju poremećaje spavanja.
Daje li liječenje pozitivne rezultate te vraća li se bolest nakon određenog vremena?
Dobar probir bolesnika, dobra dijagnostička obrada i izbor prave terapije koju će bolesnik prihvatiti daju izvrsne rezultate. U liječenju apneje tijekom spavanja uređajima za potpomognuto disanje i u dobroj suradnji s drugim specijalistima možemo osigurati iznimno veliki postotak učinkovitog liječenja. Te smanjiti rizik za ozbiljne bolesti i produžiti život. To je liječenje, za sada, ipak kronično i treba ga se trajno koristiti. Kao što je uostalom i liječenje hipertenzije i šećerne bolesti koje isto zahtijevaju trajno
uzimanje lijekova. Ali, oni dokazano popravljaju zdravlje, smanjuju rizike i produžuju život.
Oprez s melatoninom
Što mislite o oralnim sprejevima s melatoninom za spavanje?
Melatonin je neurohormon koji luči epifiza ili pinealna žlijezda u mozgu i koji djeluje na biološki sat u mozgu na način da predvodi ritam spavanja. Luči se par sati prije spavanja i to lučenje traje tijekom noći i onda prestaje. Uzimanjem melatonina u različitim pripravcima, možemo dakle, korigirati ritam spavanja. Može ga se nabaviti bez liječničkog recepta u ljekarni. Glavni je problem uzimanja melatonina na svoju ruku što zapravo ne znamo kakav je naš biološki sat i razine melatonina u krvi, slini ili mokraći. Melatonin se može mjeriti na sve te načine, ali se ne mjeri. I to nam predstavlja metodu pokušaja i pogreške odnosno improvizaciju koju nikako ne mogu preporučiti bez konzultiranja stručnjaka.
Može li se reći da ljudi koji ranije legnu i probude se oko 4 sata imaju poremećaj spavanja?
Ako dovoljno spavaju, ti ljudi zapravo imaju sindrom preuranjene faze spavanja što je otklon u cirkadijanom ritmu ili u radu biološkog sata u mozgu. Taj ritam je inače češći u starijih ljudi, za razliku od mladih gdje je najčešće obrnuto. Oni imaju tendenciju da idu kasnije na počinak i kasnije se bude. Međutim, ako u tih osoba spavanje nije dovoljno i ako imaju poteškoće u funkcioniranju tijekom dana, onda je možda riječ i o nesanici s ranojutarnjim buđenjem. Dobro bi se bilo i u tim slučajevima posavjetovati sa stručnjakom za medicinu spavanja.
