Portal ZdravljeŽivi zdravoPet minuta hoda na svakih pola sata sjedenja - mjera za uredski posao

Pet minuta hoda na svakih pola sata sjedenja – mjera za uredski posao

Pet minuta laganog hodanja svakih pola sata smanjuje rizik za zdravlje povezan s dugim sjedenjem i radom u smjenama, prema studiji objavljenoj u časopisu Journal of American College of Sports Medicine.
Znanstvena zajednica već desetljećima upozorava da dugo sjedenje povećava rizik od kroničnih bolesti kao što su dijabetes, bolesti srca i određene vrste raka. Ali do sada nije bilo jasnih smjernica o tome koliko dugo možete sjediti “bez rizika”. I koliko često bi se trebali kretati da bi to preokrenuli.
Baš kao što je definirano koliko bi voća i povrća trebali jesti i koliko bi trebali vježbati, moramo ljudima dati posebne smjernice o tome kako se boriti protiv štetnih učinaka sjedenja, poruka je studije.

“Razbiti” sjedenje

Hod može biti lagan i sporiji od normalne brzine hoda, a cilj je kretanjem „razbiti“ sjedenje.
Za ovu studiju izmjereno je nekoliko pokazatelja. Iako je veličina uzorka bila mala, istraživanje je bilo rigorozno i ​​imalo je jaku metodologiju, rekao je Matthew Buman, dekan Fakulteta zdravstvenih znanosti Državnog sveučilišta u Arizoni.

Znanstvenici još ne znaju točno zašto je sjedenje tako loše, ali osnovna teorija je da su mišići važni u regulaciji razine šećera u krvi i kolesterola. A kada sjedimo predugo mišići nemaju priliku optimalno raditi.
Pokazalo se da čak i male aktivnosti poput hodanja od minute svaki sat, snižavaju krvni tlak kod sudionika studije. Svi sudionici bili su uglavnom zdravi odrasli ljudi. To znači da bi oni s kroničnim bolestima mogli imati još više koristi, rekao je Buman.
Čak i uz jasnije smjernice, redovito kretanje može se činiti nedostižnim ako ga uredska kultura ponašanja ne promiče.

Bolji poslovni učinak

Diaz želi uvjeriti poslodavce u važnost kretanja tijekom radnog dana – ne samo za zdravlje pojedinca, već i za poslovni učinak.
Sjedenje je profesionalni rizik, a zdrav radnik je produktivniji radnik, rekao je.
Kao jedno od rješenja u javnosti se sve češće spominju stolovi za stojeći rad, no ni oni možda nisu adekvatni.
Nisam siguran da postoje čvrsti znanstveni dokazi da je stajanje stvarno bolje od sjedenja. Brinem se da ljudi imaju taj lažni osjećaj da su zdravi jer koriste takav stol koji možda i nije toliko bolji od sjedenja, kaže Diaz.
Diaz želi da ljudi iz ovog istraživanja zaključe da je dovoljno tjelovježbe doista moguće.
Postoji mnogo načina kako aktivirati mišiće na poslu.
Možete jednostavno vježbati polaganim ustajanjem i sjedanjem, s vremena na vrijeme ispružiti ruke na razne strane.
Čak i kada ne možete pomaknuti donji dio tijela i ustati sa stolca, vježbajte duboko disanje jer je i to korisno za držanje i cjelokupno zdravlje.
Opća poruka je da se krećete na što više načina na temelju svojih sposobnosti i radnog okruženja, poručio je Buman.

 

 

Više iz rubrike:
Povezani članci

Dnevno kretanje – preporuka drukčija od 10 tisuća koraka

Svjetska zdravstvena poduzetnicima “piše” o nekretanju

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Renatin život s teškom bolesti

Miastenija mi je uzela mišiće, ali nije dušu

Borba protiv HPV-a

Prof. Marton: Apeliram na cijepljenje koje spašava život

Obilježavanje u Rijeci

Multipla skleroza – nepredvidiva i različita bolest nepoznatog uzroka

KBC Rijeka

Preventivni ultrazvuk štitnjače štićenicima Caritasa u Rijeci

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Lijek postoji, ali ne kod nas

Pomozimo da uz Rubena prvi dan škole bude njegova majka!

Obuća i zdravlje

Loš izbor obuće uzrokuje bolove u nogama, koljenima, leđima

Podrška oboljelima

Miastenija gravis – okrutni simptomi i dugačak put do dijagnoze

Osam godina inicijative

Projekt prijevoza na liječenje oboljelih od raka započele su Nismo same

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost
Zdravlje zubi

Dr. Sikora: Ako se ne liječi, karijes može dovesti i do sepse

Marija Mihelić

Prof. Glavina: Rastuća virtualna komunikacija stvara osnovu za tjeskobu

Žaklina Jurić

Važni, a pacijentima “nevidljivi” – što rade medicinski fizičari

Nađa Berbić

Prof. Gmajnić: Za miran godišnji, roditelji bi sami davali antibiotike djeci

Nefreteta Zekić Eberhard