Mediteranska prehrana ne smanjuje rizik od razvoja demencije, pokazalo je 20godišnje istraživanje u Švedskoj.
Prethodne studije o potencijalnim kognitivnim dobrobitima tzv. mediteranske prehrane pokazale su neujednačene rezultate. Prehrana je to bogata povrćem, mahunarkama, voćem, ribom i nezasićenim mastima. I s niskim udjelom mliječnih proizvoda, crvenog mesa i zasićenih masti.
Dvije studije iz 2019., objavljene u znanstvenom časopisu JAMA, nisu pronašle jasne dokaze da mediteranska prehrana smanjuje rizik od demencije.
Nema povezanosti
Na tom je tragu i nova švedska studija. Dodatno dovodi u sumnju važnost prehrane u jačanju funkcije mozga, objavio je tamošnji Nacionalni institut za starenje.
-Nismo pronašli povezanost između konvencionalnih prehrambenih navika ili pridržavanja mediteranske prehrane i posljedične učestalosti demencije. Rekla je to prva autorica studije dr. Isabelle Glans, članica tima za istraživanje pamćenja na Sveučilištu Lund.
U fokusu studije bio je utjecaj mediteranske prehrane na rizik od srčanog i moždanog udara kod muškaraca i žena. U teoriji, štiteći od kardiovaskularnih bolesti, mediteranska bi prehrana neizravno mogla smanjiti rizik od demencije. Zato što nakupljanje plaka u arterijama, moždani udar, visoki krvni tlak, visoki šećer u krvi i dijabetes mogu povećati taj rizik.
Aktivnost i tlak
Prehrana kao pojedinačni čimbenik nema dovoljno snažan utjecaj na kogniciju. Ona je najvjerojatnije samo jedan od brojnih čimbenika čiji zbroj može utjecati na tijek kognitivnih funkcija, prokomentirao je rezultate istraživanja dr. Nils Peters, neurolog na Klinici za moždani udar u Zurichu.
Ti drugi čimbenici uključuju redovitu tjelovježbu, izbjegavanje pušenja, pijenja alkohola i održavanje krvnog tlaka pod kontrolom.
Konkretno, novi dokazi upućuju na to da redovita tjelesna aktivnost i kontrola krvnog tlaka štite od kognitivnog pada te da su ti čimbenici vjerojatno utjecajniji od prehrane.
