Ministarstvo zdravstva uputilo je u proceduru izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojima omogućuje liječničkim sindikatima sudjelovanje u kolektivnim pregovorima. Dosad su oni u tome bili onemogućeni na temelju takozvanog „Mrsićevog zakona”. Za SDP-ove vlasti Zakonom o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, naime, postavljeno je da je reprezentativan samo onaj sindikat koji okuplja minimalno 20 posto radnika članova.
Po hitnom postupku
Time godinama liječnici nisu osigurali reprezentativnost i nisu sudjelovali u pregovorima o kolektivnom ugovoru odnosno svojim pravima i uvjetima rada. Dugogodišnja je to situacija kojoj je u više navrata najavljivano rješavanje. Beroš ovim potezom zaobilazi navedeni zakon i liječničko pregovaranje mijenja Zakonom o zdravstvenoj zaštiti koji je u nadležnosti njegova resora. Traži da se izmjene donese po hitnom postupku radi mogućeg početka kolektivnog pregovaranja krajem listopada. Budući da je prethodno potrebno 60 dana značilo bi da u slučaju prihvaćanja prema hitnoj proceduri liječnici od ove jeseni mogu biti „za pregovaračkim stolom”. Treba reći i da izmjene prati niz upitnika poput onog može li se liječnička reprezentativnost uređivati ovim zakonom te hoće li jednako učiniti i druge struke.
– Ne možemo reći da smo zadovoljni sve dok ne vidimo rezultat u primjeni. No, možemo reći da su rješenja u okviru Zakona o zdravstvenoj zaštiti dobra i korektna. Tu liječništvo spada i kroz taj Zakon treba biti i riješeno, komentira dr. Renata Čulinović Čaić. Predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata dodaje da je rješenje liječnicima obećano još ranije.
Liječnici su se toliko načekali da se zasad može govoriti o korektnom rješenju za koje je liječništvo dugo godina zakidano. Još na početku mandata ove Vlade takvo nešto nam je obećano. Ali pokazalo se da nismo mogli vjerovati nijednom od brojnih obećanja. Nadamo se da će konačno doći do usvajanja i primjene, kaže Čulinović Čaić.
Također, podsjeća na to da su dosadašnja nekorektna rješenja kumovala općem nezadovoljstvu liječnika. Na komentare kako bi se i ostale zdravstvene struke mogle povesti za tim primjerom Čulinović Čaić kaže:
– U pitanju nije strukovni kolektivni ugovor. Strukovni kolektivni ugovor za liječnike smo zadnji put imali 2004. godine za vrijeme dok je ministar bio Hebrang. Dakle, prije 18 godina. No, ostali su ga sindikati srušili. Dobro je poznato koliko Hrvatskoj nedostaje liječnika, a četiri puta više medicinskih sestara. Stoga imati jednake postotke za različite profesije ne može predstavljati korektan odnos. Liječnici su struka koja ima specifičan posao u sustavu i u redu je da im se taj status i na ovaj način prizna, zaključuje.
