Koliko udah orašastih plodova može biti opasan ako nema brze i pravilne medicinske intervencije pokazao je slučaj iz osječke bolnice gdje je dovezen 14-godišnjak koji je udahnuo kikiriki! Iako izvan radnoga vremena, dr.sc. Matej Šapina, dr. med. spec. pedijatar, zamjenik predstojnika Klinike za pedijatriju i voditelj pedijatrijskog covid stacionara u KBC-u Osijek, žurno je nakon telefonskog poziva kolega otišao u bolnicu i u svega desetak minuta spasio mladog Osječanina dodatnih komplikacija.
Inspekcija dišnih puteva
– Pojavila se sumnja da je dječak udahnuo strano tijelo, a kako je jeo kikiriki bilo je vrlo vjerojatno da je udahnuo upravo taj orašasti plod. Bio je uplašen, blijed, znojio se, otežano te plitko disao. Čulo se i tzv. „zviždanje” na jednoj strani. Zabrinjavajuće je bilo i to što je kratkotrajno poplavio i nismo u prvi mah znali je li kikiriki otišao lijevo ili desno ili čak ostao poprijeko. U tom slučaju ne može se ventilirati nijedno plućno krilo – priča dr. Šapina.
Odmah po dolasku u bolnicu i uz prethodnu anesteziju dječaka krenuo je s inspekcijom dišnih puteva pomoću fleksibilnog bronhoskopa. Potom i kliješta te izvukao kikiriki iz pluća dječaka.
– Uz vrhunski tim liječnika, anesteziologa i otorinca uspjeli smo ovaj put bez intubacije i upotrebe respiratora izvući strano tijelo. Ovaj put bio je to jedan centimetar dug kikiriki koji je, srećom, izvučen na vrijeme. Pacijent je drugo jutro već pušten iz bolnice. Moram naglasiti da bi ta veličina kikirikija vjerojatno bila smrtonosna za dijete manje od godine. U ovom slučaju da nismo izveli hitnu bronhoskopsku intervenciju moguće je da bi došlo do ozbiljnih komplikacija – pojašnjava dr. Šapina.
Važna reakcija na vrijeme
Inače, uz kikiriki, kaže nadalje, i ostali orašasti plodovi najčešći su predmeti koje nehotice pacijenti udahnu. No, nerijetko su to i komadi hrane pa i sitni dijelovi igračaka, papirići ili kakvi drugi sitni predmeti. Ako se ne reagira na vrijeme, pojašnjava naš sugovornik, može doći do vrlo brze smrti, atelektaza, nekroza, upale pluća, sepse, pneumotoraksa i brojnih drugih komplikacija. Naime, gušenje hranom ili kakvim drugim predmetima ima nekoliko faza i pacijent najprije počne kašljati no moguće je da se strano tijelo zadrži u plućima.
Upitali smo stoga što učiniti u prvih nekoliko minuta nakon gutanja i je li moguće djelovati i kod kuće? Dr. Šapina pojašnjava da je kod starije djece i odraslih uputno napraviti Heimlichov zahvat. Ako je u pitanju malo dijete odnosno dojenče treba ga uzeti na dlan, nagnuti prema naprijed s glavom prema dolje i udariti pet puta snažno dlanom između lopatica.
– I ako oba slučaja uspiju treba se ipak javiti u bolnicu. Jer je moguće da su neki fragmenti predmeta odnosno hrane ostali u tijelu. Bilo je slučajeva da je osoba udahnula mljeveno meso i tek se nakon opservacije utvrdilo da su neki dijelovi hrane ipak ostali – kaže dr. Šapina. Savjetuje svakako da se, posebice ako su u pitanju starija djeca ili odrasli, vodi računa o sigurnom žvakanju hrane.
Bez orašastih plodova kod male djece
– Za vrijeme jela treba se koncentrirati na upotrebu hrane. Ako je u pitanju malo dijete, valja biti pod nadzorom. A orašasti plodovi se ne preporučuju kod najmanje djece. Nažalost, dogodi se da su djeca manje dobi i da nehotice udahnu hranu ili kakav sitan predmet u tren oka – upozorava dr. Šapina, rekavši da je ne tako davno kupljen aparat za bronhoskopiju u posljednje vrijeme dosta u uporabi.
Ovaj put sve je prošlo bez komplikacija i sa sretnim završetkom.
– Maleni je pacijent odmah nakon bronhoskopije izrazio želju za hranom. Za svime, samo ne za kikirikijem – kaže kroz smijeh dr. Šapina.
