– Bolesnici s Parkinsonovom bolesti pate od poremećaja fine motorike. To se manifestira i kod korištenja pribora za jelo, brijanja, kopčanja dugmadi, vezanja vezica i zapravo svega onoga što mi u životu radimo rutinski, oni se itekako muče. No, postoje pomagala koje im mogu pomoći, a to su posebno oblikovane žlice i vilice ili žlice za obuvanje cipela, kukice za kopčanje dugmadi, objašnjava doc. prim. dr. sc. Svetlana Tomić koja je i predsjednica udruge. Naime, udruga „Buđenje“ je osnovana još 2013.i to upravo na inicijativu ove neurologinje i mag. med. techn. Danijele Skelac, a nakon što su obje vidjele da ovakvim pacijentima nije dovoljno 15 minuta u ambulanti.
-Razlog osnivanja ove udruge je uistinu bio osobno uvjetovan jer sam shvatila da kroz ambulantni rad kao liječnica u KBC-u Osijek nemam puno vremena za razgovor s pacijentima i vremena za objašnjavanje bolesti. Ovu bolest karakterizira usporenost pokreta i usporenost misli, a kada za svakog pacijenta imate tek 15 minuta znate da ne možete puno s njim napraviti. Stoga smo se odlučili za oformljavanje ovakve udruge. Glavni ciljevi osnivanja udruge bili su omogućiti bolesnicima koji boluju od Parkinsonove bolesti i članovima njihove obitelji edukaciju i podršku. Tijekom rada udruge uspjeli smo okupiti članove te smo kroz redovne sastanke udruge organizirali i održali brojna predavanja i radionice. Tako su kroz udrugu prošli brojni predavači s temama iz područja gastroenterologije, urologije, psihijatrije, psihologije i dermatologije. Svojim stručnim predavanjima pružili su pacijentima spoznaje o Parkinsonovoj bolesti sa strane svojih specijalnosti. Kroz rad udruge objavljeni su i brojni informativni letci o samoj bolesti, te su izdana dva priručnika, naglašava doc. Tomić, koja je i voditeljica Odjela za neurodegenerativne i neuromuskularne bolesti pri Klinici za neurologiju KBC-a Osijek.
Tremor najtipičniji znak
Ova neurologinja napominje kako broj oboljelih od Parkinsonove bolesti ne raste dramatično, ali se očekuje da će broj oboljelih od Parkinsonove bolesti,ali i drugih neurodegenerativnih bolesti kao primjerice Alzheimera kroz naredna desetljeća biti sve veći. Glavni razlog tome je starenje populacija .
– To su bolesti kojima je dominantan faktor rizika životna dob. Tako da će definitivno u perspektivi biti veći broj bolesnika. Nažalost, postoje i mlađe osobe koje obolijevaju od Parkinsonove bolesti, ali u malom broju. Nažalost, ova bolest nije izlječiva. To je kronična i progresivna bolest, ali ono što je dobro je što je sporo progresivna, a od terapijskih opcija imamo samo simptomatsku terapiju, odnosno onu kojom ublažavamo simptome, kaže predsjednica udruge.
Dijagnoza Parkinsonove bolesti se postavlja na temelju određenih motoričkih simptoma, a to je usporenost i siromaštvo pokreta uz pridruženu ukočenost mišića i drhtanje na ekstremitetima.
– Nekako laički Parkinsonovu bolest svi najviše povezuju s drhtanjem jer se tremor najbolje vidi i uočava i on je najtipičniji znak, ali on se ne javlja kod svih bolesnika i nama u dijagnostici je najvažnija usporenost i siromaštvo pokreta. Ono što treba naglasiti je da Parkinsonova bolest ne počinje kada počinju motorički simptomi. Mi je tek tada dijagnosticiramo. Ona počinje puno ranije sa smetnjama sna, gdje bolesnici tijekom noći imaju nemirne snove, koje burno proživljavaju s vikanjem, dozivanjem i borbom, gdje mogu i ozlijediti supružnika usred te borbe. Jedan od ranih simptoma je i gubitak njuha koji nastaje tako sporo i postupno, da bolesnici nisu ni svjesni. Također su tu i smetnje s kontrolom stolice i to u smislu da postaje usporen rad crijeva sa zatvorom i često dugogodišnja depresija. Tek kada se pojave motorički problemi postavljamo dijagnozu, ali u razgovoru s pacijentom vidimo da su svi ovi simptomi postojali godinama ranije, objašnjava doc. Tomić.
Uzroci bolesti još uvijek nisu poznati.
– Kada bismo znali uzroke tada bi bilo lakše doći i do terapije. Ono što mi kao pojedinci u prevenciji možemo napraviti je mediteranska ishrana i redovita fizička aktivnost koja jedino dokazano utječe na usporenje degeneracije mozga. Također je bitno liječenje komorbiditetima koji mogu dovesti do oštećenja krvožilnog sustava, redovito spavanje i kognitivni trening. To može biti čitanje, rješavanja križaljki, sudoka ili drugih oblika moždane aktivnosti. Što se tiče terapijskih opcija mi u Hrvatskoj imamo dostupne sve terapijske opcije, tako da bolesnici mogu reći da su terapijski posve pokriveni, zaključuje predsjednica udruge Buđenje doc. prim. dr. sc. Svetlana Tomić.
