Ono što u startu treba odmah realno navesti jest da iza ovakvog naziva javne nabave malo tko izvan informatičke struke razumije o čemu se tu zapravo radi. Ono što javnost čuje jesu milijuni plaćeni „za nešto”. Stoga prvo treba fer podvući da su i korektivno i adaptivno održavanje normalni i propisani standardi u održavanju softvera, da se održavanja računalnih sustava redovito rade pa je tako i u sustavu zdravstva.
CUS je pak kad je u pitanju zdravstvo sustav koji objedinjuje niz podataka iz bolnica, od broja odjela, djelatnika, kreveta, prijeme i otpuste iz bolnica itd. Pri pokretanju CUS se iz Ministarstva najavljivalo kao sustav kojim će se znati tko, što točno u realnom vremenu radi u nekoj bolnici. I to je možda najjednostavnije pojašnjenje.
Dakle, softveri i njihovo održavanje nisu baš nikakav raritet u poslovanju, a kamoli u poslovanju države. Održavaju se te nabavljaju usluge održavanja i drugih sustava u zdravstvu, jasno ne samo u zdravstvu.
Zašto je ovo održavanje stoga postalo uteg Berošu i proklamiran razlog njegova navodna odlaska iz Vlade? Prvenstveno zbog nalaza Državne revizije koje je najednom top tema mada je riječ o dokumentu koji je objavljen prije gotovo godinu dana i čije se detalje već ranije „kasapilo”. Vrag je uvijek u detalju pa treba primjetiti neobičan tajming što naravno nikoga pa tako ni Beroša ne amnestira eventualne krivnje.
Upravo zbog drugog održavanja softvera i iste firme koja je i sad u pitanju, Cuspis, Beroš je tada bio točka na Povjerenstvu za sukob interesa koje nije našlo nikakvih elemenata za pokretanje postupka. Tada je bila riječ o ponudi zajednice ponuditelja među kojima je Cuspis jedan, a ne jedini izvođač. Jer je i inače riječ o specifičnom poslu pa se i „vrte” jedne te iste tvrtke među kojima je Cuspis od početka rada za Ministarstvo zdravstva unazad oko deset godina, zapravo najmanji izvođač. Neki dan u priopćenju su to naveli i iz Ministarstva napisavši da je tvrtka Ericsson Nikola Tesla, dio ugovora za održavanje CEZIH-a dala podugovarateljima među kojima i oko dva posto posla Cuspisu dok je kroz godine najveći izvođač ovakvih poslova za Ministarstvo, Ericsson Nikola Tesla, a za bolnice tvrtka IN2. Sve su te javne nabave kako im i sama riječ kaže javno dostupni dokumenti u elektroničkom oglasniku javne nabave.
Brojke su ono što bode oči, ali pregledom javnih nabava može se lako vidjeti i kako su za ovakve poslove to uobičajeni podaci, kako u smislu kuna tako i radnih sati odnosno broja stručnog kadra. Cuspis baš kao i održavanje softvera nisu započeli ni došli u Ministarstvo s Berošem, a niti će otići. Vlasnik te tvrtke, Vinko Kojundžić, za Index je kao uzrok svemu naveo konkurentski pritisak radi drugog aktualnog milijunskog informatičkog natječaja u zdravstvu na koji se javio s najnižom cijenom. Ako ništa drugo i taj kontekst traži ozbiljnu istragu.
