Nema povećanja broja osoba koje traže pomoć zbog ovisnosti o psihoaktivnim tvarima, međutim to nije realno. Objašnjenje je da od trenutka kad osoba počne konzumirati psihoaktivnu tvar i kada shvati da je ovisnik i da ne može problem riješiti sama i odluči se zatražiti pomoć prođe određeno vrijeme, pa pretpostavljamo da je porastao i broj ovisnika o psihoaktivnim tvarima, ali ćemo ih moći statistički zabilježiti za koju godinu – govori voditeljica Odjela za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dr. Irena Primorac Bošnjak.
Ne sjeća se kada je imala heroinskog ovisnika, ali ističe kako su u porastu pihostimulansi – amfetamini, metamfetamini i kokain.
-Ono što je jako često u zadnje vrijeme je kanabis obogaćen sintetičkim tvarima. Najčešće te konzumente dobijemo jer dožive psihotičnu dekompenzaciju zbog upotrebe psihostimulansa i tako dođu na liječenje.
Uočeno je i povećanje anksioznih poremećaja koji su u 2021. u odnosu na 2020. porasli za 29 %.
-Riječ je o svim anksioznim poremećajima – od napadaja panike, anksiodepresivnh poremećaja, poremećaja prilagodbe, znači sve dijagnoze koje spadaju u skupinu anksioznih poremećaja. Zabrinjavaći je i podatak da je među onima koji su zatražili pomoć zbog anksioznih poremećaja 86 % žena, dok kada su u pitanju poremećaji raspoloženja (depresivni, bipolarni, afektivni) žena je 81 % – ističe dr. Primorac Bošnjak i govori kako broj stručnjaka koji se bave mentalnim zdravljem raste, kao što nažalost raste i broj djece s poremećajima u ponašanju i različitim poremećajima.
Psihijatrica Primorac Bošnjak naglašava kako nastanak mentalnih poremećaja kod djece i mladih ima korijen u biološkim, psihološkim, socijalnim i duhovnim čimbenicima. Osim bioloških čimbenika na koje prevencija ne može u velikoj mjeri utjecati, dok je od psiholoških utjecaja najznačajniji posljednjih godina pandemija koronavirusa, za mentalni poremećaj moraju biti zadovoljeni i drugi čimbenici, poput duhovnih i socijalnih. Dr. Primorac Bošnjak posebno naglašava potrebu za pomoći roditeljima koji je nerijetko odbijaju. U tom je smislu Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije realizirao i projekt Roditeljske škole koji unatoč otvorenosti za cijelu populaciju, prema mišljenju dr Primorac Bošnjak, nije polučio dovoljan interes.
