Obilježavanje međunarodnih dana prilika je za priznanje svih postignuća čovječanstva, podizanja svijesti te mobilizaciji institucionalne volje i resursa s ciljem rješavanja globalnih problema. U sklopu obilježavanja UN-ovog Međunarodnog dana žena i djevojaka u znanosti, IRB iskoristio je priliku osvijestiti pitanja o rodnoj ravnopravnosti u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici, poručili su s Instituta.
Prema podacima EUROSTAT-a iz 2020. godine udio žena u ukupnom broju zaposlenih u znanosti i tehnologiji na razini Europske unije iznosio je 51 posto, dok je u Hrvatskoj taj udio iznosio oko 55 posto. Kad su doktori prirodnih znanosti u pitanju u Hrvatskoj je udio žena u ukupnom broju u 2020. godini bio 55,5 posto, dok je ‘Ruđer’ i u ovom slučaj iznad hrvatskog prosjeka s udjelom od 59.8 posto žena u ukupnom broju doktora znanosti na IRB-u.
– Znanost je globalna, ne vrednuje se po nacionalnoj, socijalnoj, vjerskoj niti rodnoj osnovi, jedini kriterij vrednovanja u znanosti je izvrsnost. Kako bi imali izvrsnu znanost moramo odgajati i obrazovati izvrsne generacije učenika i studenta. Moramo ih motivirati da se aktivnije uključe u programe u području STEM-a. U tom procesu ključno je da naša motivacija stiže do svih jednako, da se trudimo svima pružiti jednake mogućnosti obrazovanja bez obzira na nacionalna, vjerska, socijalna rodna ili druga obilježja, istaknuo je ravnatelj IRB-a dr. sc. David M. Smith te dodao kako je zbog toga izuzetno važno komunicirati i poticati jednakost ne samo kroz nacionalni obrazovni sustav, već kroz dodatne obrazovne aktivnosti i projekte.
Jedan od takvih projekta jest i projekt SCOPE, financiran iz Europskog socijalnog fonda na kojem je IRB partner. U sklopu projekta proveli smo radionice za učenike i učenice šestih razreda. Osim praktičnog dijela u sklopu projekta je provedena i preliminarna analiza mišljenja učenika sa zanimljivim ishodom.
– U sklopu radionice pokušali smo učenicima približiti svijest znanosti i znanstvenih istraživanja pa smo ih zamolili da, ako žele, nacrtaju kako oni zamišljaju znanstvenike i znanstvenice na svojem radnom mjestu. Dobila sam ukupno 20 crteža, njih 15 od djevojčica. Zanimljivo, većina ih je ipak crtala muške znanstvenike (od 5 dječaka samo je jedan nacrtao znanstvenicu, ali i svega 4 djevojčice od njih 15 nacrtalo je znanstvenicu). Stereotip je očito još prisutan iako sam im radionicu držala ja, a ne znanstvenik, dodaje Maja Dugandžić, voditeljica radionice.
Takvi rezultati potvrđuju da još više truda treba uložiti u rušenje rodnih stereotipa u području znanosti i tehnologije.
