Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 14 000 osoba s autizmom, na 100 novorođene djece jedno se rađa sa spektrom autizma no taj se broj povećava. Najveći problem s kojim se susreću i roditelji i djeca je dijagnostika, a rani znakovi poremećaja iz ovog spektra obično se vide u prve dvije godine. Neka djeca imaju više ranih znakova upozorenja, a neki znakovi u ponašanju mogu se vremenom mijenjati ili postati jasniji kako djeca postaju starija. Također, svaki gubitak društvenih jezičnih vještina u tom razdoblju je razlog za zabrinutost ,poručuje klinička direktorica Poliklinike Plavo svjetlo Split, univ.spec.educ.rehab., Anja Jelaska.
Kao dugogodišnja ravnateljica Centra za autizma Split i s nizom inozemnih kvalifikacija prvi korak je, kaže, utvrditi je li dijete pokazuje neke ili više znakova s popisa crvenih zastavica (vidi više na http://plavosvjetlo.hr/crvene-zastavice/) . Nakon toga je važno razgovarati sa svojim pedijatrom i započeti procjenu razvoja što je prije moguće.
Rana intervencija kod spektra autizma temelji se, poručuje Anja Jelaska, na primijenjenoj analizi ponašanja (ABA terapija). To je znanstveni pristup temeljen na istraživanjima koja koriste principe učenja za poboljšanje socijalno važnih ponašanja. Više od 30 godina opsežnog znanstvenog istraživanja pokazalo je da je primijenjena analiza ponašanja (ABA) najučinkovitiji pristup u rehabilitaciji djece s poremećajem iz spektra autizma kao i kod drugih poremećaja u ponašanju i razvoju. Postoji i jak dokaz koji pokazuje da je rana intervencija ključna za poboljšanje ponašanja te opće prognoze za djetetov razvoj pa uglavnom pružamo usluge djeci od najranije dobi.
Rana intervencija uključuje dijete i njegovu obitelj pa prakticiramo edukaciju roditelja i potičemo ih da prisustvuju terapijama kako bi mogli naučiti i primijeniti potrebne vještine za poticanje djetetovog razvoja i kod kuće.
Postoji mnogo zabune, mišljenja i priča o tome što je ABA terapija i što ona može učiniti. ABA je znanost o životu. To je znanost o definiranju, mjerenju i promjeni svakodnevnog ponašanja. Jednostavna je, ali ima opsežne aplikacije zbog čega se čini kompliciranom. Uvedena prije više od 50 godina od strane B. F. Skinnera i razvijena od strane mnogih drugih znanstvenika poput dr. Fullera i dr. Lovaasa, ABA je postala vodeći tretman za razvojne i bihevioralne smetnje i to zato što ima sustavne i moćne alate koji pomažu osobama da promjene svoje ponašanje na dugotrajan i pozitivan način. (ABA) je vrsta terapije koja može poboljšati društvene, komunikacijske i vještine učenja kroz strategije potkrepljivanja. Mnogi stručnjaci smatraju ABA metodu zlatnim standardom tretmana djece s poremećajem iz autističnog spektra (ASD) ili s drugim razvojnim teškoćama.
Splitska stručnjakinja Anja Jelaska radi kao klinički direktor u ABA klinici (Barrington Behavioral Health – www.barringtonbehavioral.org) u Rijadu u Saudijskoj Arabiji već više od godinu dana i svjedok je kako intenzivna ABA terapija u ranoj dobi (rana intervencija) daje ogromne rezultate. Tamo djeca imaju 20-30 sati tjedno ABA terapiju koja se provodi kako u klinici tako i u domu. Svi terapeuti su certificirani (RBT) i supervizirani od strane BCBA koji radi procjene, izrađuje individualizirane programe, provodi analizu podataka, supervizira terapeute te educira i savjetuje roditelje.
Roditelji su intenzivno uključeni u tretman. Njihov zdravstveni sustav ne pokriva troškove tretmana, ali postoji jak sustav privatnih osiguravajućih kuća koje plaćaju troškove pa ove usluge nisu teško dostupne kao kod nas. Nažalost, splitska poliklinika Plavo svjetlo je pokušalo dobiti ugovor sa HZZO-om kako bi djeca dobivala usluge preko uputnice no za sada nisu uspjeli u tome. Ipak, s ponosom ističe da su za sada jedina ustanova ovakve vrste u cijeloj Hrvatskoj, a uspostavljena je i međunarodna suradnja između ove dvije klinike pa online supervizije rade i strani BCBA. Nadamo se samo da će ovaj naš model rada, poručuje Anja Jelaska, jednom biti prepoznat i biti primjer dobre prakse u Hrvatskoj.
