Kod žena je u pitanju česta posljedica porođajne traume, kod muškaraca najčešće posljedica benignog ili malignog uvećanja prostate, ali je ipak inkontinencija dvostruko učestalija u žena. „Poremećaji kontinencije i kronične bolesti“ stoga je bio naziv virtualnog dvodnevnog kongresa što su ga organizirali Institut za žensko zdravlje, Koalicija udruga u zdravstvu i Promjena – udruga za promicanje zdravlja i zdravog načina života. Skup je bio namijenjen liječnicima obiteljske medicine, ginekolozima, medicinskim sestrama i terapeutima, profesionalcima koji najviše mogu učiniti na senzibilizaciji pacijenata da otvoreno progovore o problematici koju često skrivaju, a posljedica je skupo ili često neučinkovito liječenje ili pak traumatično kirurško liječenje. Cilj je bio govoriti o konzervativnom pristupu inkontinenciji jer je to prvi i osnovni korak u liječenju.
Izostanak razgovora s liječnikom
Urezivanje međice u porođaju, ginekološka operacija ili proces starenja mogući su razlozi za nepovratno rastezanje mišića dna zdjelice i rodnice. Debljina, pušenje, nedovoljna tjelesna aktivnost, kronična infekcija mokraćnih organa i neurološke bolesti dodatni su činitelji koji potiču inkontinenciju. Nažalost, žene o tomu rijetko razgovaraju s liječnikom, većina misli da će se rodnica i okolno tkivo vratiti u prijašnje stanje s vremenom ili smatraju da je nevoljno otjecanje urina pri kašljanju, kihanju, trčanju ili plesanju “normalna” pojava u koju ne treba intervenirati. Isto tako misle da je relaksacija rodnice nakon porođaja nepovratno stanje, a gubitak spolnog nadražaja i ugode zbog prerastezljive rodnice nepopravljiv.
Zato je, nažalost, pojavnost inkontinencije koja se bilježi u mirovnim domovima viša od 50 posto. Manjkava preventiva, naravno, poskupljuje i onemogućuje kasno liječenje. S edukacijom treba početi već u rodilištu. Preventivni programi moraju uključiti sustavno organizirane vježbe jačanja mišića dna zdjelice i maksimalnom promocijom neinvazivnih metoda liječenja.
Kada je riješenje operacija
Operacijski pristup je neizbježan kada proces uznapreduje, a počesto donosi kirurške i anesteziološke rizike. Recidivi su česti. Ključno je izbjeći kirurgiju pravovremenom neinvazivnom intervencijom u mlađoj dobi (vježbe, laserska tehnika skraćivanja kolagena i druge.).
Inkontinencija i debljina česte su u praksi obiteljskih liječnika, ali inkontinencija je jedan od zadnjih simptoma kojeg pretili pacijenti priznaju, kaže dr. med. Diana Kralj spec. obiteljske medicine. Ističe važnost kreiranja plana djelovanja: smanjenje prekomjerne tjelesne težine, unapređenje mentalnog zdravlja, tjelesnu aktivnost, usmjerene vježbe koje će poboljšati kontinenciju.
Inkontinencija urina pogađa 200 milijuna ljudi širom svijeta. Procjenjuje se da je udio žena 75-80 posto, a prema istraživanjima prevalencija je veća kod oboljelih od KOPB-a i cistične fibroze nego kod dobno podudarnih kontrola oba spola, naveli su u svom izlaganju Sandra Karabatić i Ivana Lukić Franolić iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac. Kašalj, kihanje, skakanje i izvođenje spirometrije glavni su uzroci nekontroliranog istjecanja urina. Kako su urinarne inkontinencije kod respiratornih bolesnika visoko prisutne, a stigma i nelagoda ometaju traženje pomoći, autorice smatraju da svi koji skrbe o takvim bolesnicima budu proaktivni u traženju i ohrabrivanju bolesnika na traženje pomoći.
Neinvazivno liječenje laserom
Niz je načina kroz posebne vježbe i danas moguće razne oblike pomoći. Spektar neinvazivnih mogućnosti liječenja je širok: vježbe mišića dna zdjelice, elektromagnetska stimulacija, medikamenti, radiofrekvencija, laser, itd. Kako je iznio doc. dr. sc. Ivan Fistonić prim. dr. med., specijalist ginekologije i porodništva, subspecijalist humane reprodukcije, Institut za žensko zdravlje, znanstveni savjetnik Medicinskog fakulteta u Zagrebu, medikamentozna terapija daje rezultate, a laserski pristup vrlo je učinkovit. Prekida veze rastegnutog kolagena i stabilizira njegovu strukturu skraćujući je za jednu trećinu te potiče stvaranje novog kolagena. Postupci ne zahtijevaju posebnu pripremu ni anesteziju i mogu se ponoviti u više navrata. Znanstveno utemeljeni dokazi o učinkovitosti, kaže, otvaraju mogućnosti za široku i sigurnu primjenu lasera i radiofrekvencije u izvanbolničkim uvjetima.
