Da bi se te smrti spriječile potrebno je što hitnije izraditi Nacionalnu strategiju za borbu protiv suicida koja u Hrvatskoj još uvijek ne postoji. Udruga Životna linija namijenjena je zalaganju za napredak mentalnog zdravlja u Republici Hrvatskoj s posebnim naglaskom na širenje svijesti o potrebi prevencije suicida i depresije. Udruga pruža izravnu pomoć suicidalnim i depresivnim osobama kao i osobama s poteškoćama mentalnog zdravlja općenito. Depresija je jedan od najozbiljnijih javnozdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj i procjenjuje se da pogađa u raznim oblicima čak oko 400.000 hrvatskih građana. Suicid je najteža posljedica koja može proizaći iz depresije. Poražavajuće su statistike prema kojima se svakoga dana u Hrvatskoj ubije gotovo dvoje ljudi, što je na godišnjoj razini između 550 i 700 osoba što je više od zbroja preminulih u svim prometnim nesrećama i ubojstvima.
Naša udruga posjeduje osam godina iskustva izravnog pomaganja korisnicima u svakodnevnim stresnim i kriznim situacijama. Održavamo iz tjedna u tjedan raznovrsne aktivnosti: Grupe za emocionalnu potporu, Kreativne radionice za mentalno zdravlje, Glazbene radionice za mentalno zdravlje, Radionice plesa i opuštanja, akcije Planinarenjem do mentalnog zdravlja i Druženje s konjima. Organiziramo javne akcije za širenje svijesti o važnosti mentalnog zdravlja, naročito prevencije suicida i depresije. Te akcije prate mnogobrojni mediji i građani za što smo im zahvalni. Šest naših članova educirani su na Institutu za grupnu analizu u Zagrebu. Stručni su nam savjetnici i supervizori: prof. dr. sc. Ante Bagarić, dr. med., specijalist psihijatar, prof. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić, dr. med., specijalist psihijatar, predsjednica Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju HLZ-a i stručnjak za mentalno zdravlje s visokim ugledom u cijeloj Europskoj uniji te prim. dr. sc. Sanja Martić-Biočina, dr. med., specijalist psihijatar.
Udruga Životna linija osnovana je 2013. godine, a već je sljedeće godine pokrenula prvi besplatni dežurni SOS telefon za suicidalne i depresivne osobe u Republici Hrvatskoj: 0800 123 123. Prethodno u Republici Hrvatskoj nije bilo besplatne specijalizirane pomoći suicidalnim osobama potporom putem telefona. Zbog nedostatka sredstava morali smo 2016. godine zatvoriti telefonsku liniju no nastavili smo pomagati suicidalnim i depresivnim osobama volonterski putem grupnih i individualnih sastanaka. Nismo odustali od borbe za ponovno pokretanje specijalizirane SOS telefonske linije za pomoć suicidalnim i depresivnim osobama u Republici Hrvatskoj.
Savjeti i podrška svima
Cilj nam je povećanje kvalitete života depresivnih i suicidalnih osoba što uključuje izravan rad s korisnicima kao i suradnju sa srodnim udrugama i institucijama.
Želimo povećavati opseg djelovanja i organizirati nove načine pomaganja suicidalnim i depresivnim osobama. Među našim su načelima djelovanja poštivanje privatnosti, dostupnost te visoki etički standardi pružanja psihosocijalne pomoći. Polazimo od postavke kako je kod ljudi sve izraženija potreba da ih netko sasluša, da osjete emocionalnu toplinu i razumijevanje od osoba kojima je stalo do njih.
Upravo je iz te potrebe zaživjela ideja za pružanjem usluge savjetovanja i podrške koja je dostupna svima, bez obzira na dob, spol, obrazovanje i ekonomski status. Naše je mišljenje kako je svaki život podjednako vrijedan i kako se za njega isplati boriti. Angažman na području prevencije suicida i depresije te na brizi za opće mentalno zdravlje stanovništva Republike Hrvatske doprinosi ostvarenju ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals, SDGs) Ujedinjenih naroda, osobito Cilja 3, kojim se želi Osigurati zdrav život i promovirati blagostanje za ljude svih naraštaja.
Ciljana nam je skupina u širem smislu cijela populacija jer depresija i suicidalnost zahvaćaju sve dobne i spolne skupine, a u užem smislu osobe koje izjavljuju kako imaju problema s depresijom, suicidalnosti i mentalnim zdravljem općenito (imamo i mrežu vlastitih korisnika).
Stav je Udruge Životna linija da je problem suicida vrlo važno društveno pitanje, koje samim tim zahtijeva odgovarajuću pažnju i na institucionalnom nivou zbog čega se i zalažemo za izradu Nacionalnog akcijskog plana za borbu protiv suicida. Akcijski plan trebao bi se fokusirati na sveobuhvatne programe prevencije koji bi krenuli još u najranijoj dobi: jačanjem organizacija civilnog društva koji provode programe usmjerene na mentalno zdravlje, kao i uključivanjem institucija obrazovanja kao najvažnijeg dijela karike u poticanju odgoja i obrazovanja suosjećajnih i odgovornih mladih osoba.
Briga za drugoga i za sebe
Za očekivati je da će se širenjem svijesti o depresiji i suicidu, kao i otvaranjem javnog dijaloga na tu temu smanjiti stigmatizacija ljudi s navedenim poteškoćama. Samim tim, manje će se osuđivati traženje stručne pomoći, kao i razgovori o tim vrlo ozbiljnim temama. Važno je poslati poruku da se ne treba sramiti depresije, kako bi osobe mogle otvoreno govoriti o onome što ih muči, te kako bi što ranije potražile i dobile odgovarajuću pomoć i podršku.
Svatko od nas može posredno i preventivno utjecati na smanjenje broja suicida tako što će prema ljudima oko sebe pokazivati više pažnje i ljubavi, odvajati više vremena za kvalitetne razgovore, slušanje i povjeravanje. Briga za drugoga, bez zanemarivanja svojih želja i potreba, čini okosnicu društva u kojem se pojedinac osjeća sigurno da otvoreno izražava svoje emocije i slijedi vlastite snove, bez potrebe da udovoljava društveno nametnutim kriterijima uspjeha.
Volonteri se Udruzi Životna linija mogu priključiti slanjem elektroničke pošte na adresu info@zivotnalinija.hr, a depresivne i suicidalne osobe mogu se javiti na adresu pomoc@pomoc.hr gdje će dobiti savjet kako potražiti pomoć koja njima odgovara, u obliku psihijatra, psihologa, psihoterapeuta ili ostalih stručnjaka na području mentalnog zdravlja.
