Najmanje 58 posto, odnosno 178 000 smrtnih slučajeva, moglo se izbjeći da su sve države članice EU-a dosegnule novu razinu iz smjernica Svjetske zdravstvene organizacije za kvalitetu zraka od 5 µg/m³. Kvaliteta zraka u Europi u 2019. bila je bolja nego 2018., što je dovelo i do manje negativnih učinaka na zdravlje. Smanjenje onečišćenja slijedi dugoročni trend potaknut politikama za smanjenje emisija i poboljšanje kvalitete zraka.
Sitne lebdeće čestice, dušikov dioksid, prizemni ozon, tri su ključne onečišćujuće tvari koje su utjecale na kakvoću zraka, i time na zdravlje Europljana. To se navodi u izvješću Europske agencije za okoliš pod nazivom „Učinci onečišćenja zraka na zdravlje u Europi” predstavljene s ažuriranim procjenama i podacima. U izvješću se procjenjuju i moguće koristi od poboljšanja kvalitete zraka prema novim razinama iz smjernica koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). U izvješću se mjeri i napredak prema ciljevima Akcijskog plana EU za nultu stopu onečišćenja koji se odnosi na smanjenje broja slučajeva preuranjene smrti zbog izloženosti sitnim lebdećim česticama za više od 55 posto do 2030. u odnosu na 2005. godinu.
– Ulaganjem u čišće oblike grijanja, mobilnost, poljoprivredu i industriju postiže se bolje zdravlje, produktivnost i kvaliteta života za sve Europljane, a posebno za najranjivije skupine. Ta ulaganja spašavaju živote i pomažu ubrzati napredak prema ugljičnoj neutralnosti i očuvanoj biološkoj raznolikosti, izjavio je Hans Bruyninckx, izvršni direktor Europske agencije za okoliš.
Čist zrak trebao bi biti temeljno ljudsko pravo, izjavio je regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Europu dr. Hans Henri P. Kluge. To je nužan uvjet za zdrava i produktivna društva. Čak i uz poboljšanja kvalitete zraka tijekom proteklih godina u našoj regiji, još nas čeka puno posla da bismo dostigli razinu iz novih globalnih smjernica SZO za kvalitetu zraka.
