U jednoj hrvatskoj srednjoj školi tinejdžerica je nedavno izgubila svijest i pala (podaci poznati redakciji). Profesori su smjesta pozvali hitnu pomoć, koja je utvrdila da je djevojčica prije ispita koji ju je jako brinuo popila diazepam, najkorišteniji sedativ u Hrvatskoj. Uspaničenu majku je nastojala smiriti rekavši – kako to nije ništa čudno.
– Joj mama, svi to piju prije ispita, rekla je djevojka majci, koja nam je sve ovo prepričala.
Nedavno objavljeni podaci kažu da je u Hrvatskoj dramatično porastao broj recepata za anksiolitike, pri čemu su upravo benzodiazepini poput diazepama, u najvećem porastu. S više od 4,7 milijuna izdanih recepata za anksiolitike godišnje, nacija smo “na sedativima”. Problematično je što se ovi lijekovi očito pojavljuju i na uličnom tržištu gdje ga mogu kupiti i maloljetnici. Naročito je rizično što njihova uporaba bez recepta može imati ozbiljne posljedice, pri čemu je nesvjestica djevojke iz naše priče zapravo benigna.
Udvostručen broj mladih korisnika
Stručnjakinja s dugogodišnjim radom na problematici ovisnosti i rizičnih ponašanja mladih, dr. sc. Zrinka Ćavar iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, kaže da su podaci o uporabi sedativa među mladima zabrinjavajući.
– Prema nacionalnim istraživanjima broj mladih od 15 do 35 godina koji koriste sedative u posljednjih desetak godina se udvostručio. Sa 6,9 posto na 13,5 posto onih koji su ih barem jednom koristili, kaže dr. Ćavar. Dodaje i kako ovaj problem nije zahvatio samo Hrvatsku.
Ispitna anksioznost je više ili manje zastupljena kod svih učenika. Kod onih koji se više trude je i viša jer su njihova očekivanja veća, a način kako se pojedini učenici nose s njom je različit, kaže dr. Ćavar.
Upozorava kako učenici koji na svoju ruku uzimaju ove lijekove koji se moraju izdati na recept i pod strogom kontrolom liječnika, zapravo često postižu kontraefekt. Naime, uzmu li nešto „da se smire“ prije ispita, zapravo uzimaju lijek koji, kaže, narušava kognitivne funkcije.
Dobra je stvar, ističe, da su adolescenti otvoreniji prema problemima mentalnog zdravlja od roditelja i često traže da ih se odvede negdje na razgovor sa stručnjakom, a što neki od roditelja duže vrijeme ignoriraju. Dodaje kako je problem među mladima što jedni drugima daju sedative misleći da pomažu kolegama, a ne znaju rizike uzimanja tih lijekova.
Neznanje i brojne nuspojave
– Stav adolescenata prema lijekovima također je oblikovan dijeljenjem međusobnih iskustava o dobrobiti pri čemu nisu svjesni mogućih rizika. Neki adolescenti se samomediciraju lijekovima na recept, a neki drogama. Osnova tog ponašanja je u nedovoljnom znanju i nekritičnosti, objašnjava.
Lijekovi poput diazepama se uvode tek nakon liječničke procjene pri čemu se pacijenta uvijek treba educirati o vrsti, načinu djelovanja, nuspojavama i interakcijama s drugim tvarima kako bi se smanjili rizici.
– Sedativi imaju brojne nuspojave na različite sustave. Izazivaju nestabilnost, pospanost, usporenost i smetnje pažnje. Tu je i veći rizik za prometne nezgode, agresivnost, pad tlaka, debljanje i druge probleme. Kod redovnog uzimanja moguć je razvoj tolerancije na učinke uz razvoj ovisnosti, koju prati apstinencijska kriza prilikom prekida zbog čega ih i psihijatri sve češće zamjenjuju serotoninskim lijekovima – antidepresivima, ukazuje dr. Ćavar.
Ono što u cijeloj priči najviše zabrinjava jest razlog njihovog uzimanja. Dok alkohol, marihuanu i druge opojne tvari mladi tradicionalno povezuju sa izlascima i zabavom, uzimanje sedativa prije ispita zorno svjedoči o sve većim očekivanjima te strahu od neuspjeha. A to je mnogo šira priča i problem koji zaslužuje dublju stručnu i javnu raspravu.
