Mada se svaka ova “smrt viška” ne mora, dakako, pripisati COVID-19 ukupni podaci Eurostata pokazuju da je u vrijeme pandemije u svakoj zemlji Unije taj podatak bitno porastao. Terminom viška smrti naziva se, naime, svaki broj umrlih iznad prosječnog broja umrlih u određenom vremenskom razdoblju. Ovi podaci ujedno pokazuju vrhunce pandemije u pojedinim europskim zemljama pa je, primjerice, lani u ožujku kad je novi koronavirus harao Italijom, u toj zemlji bilo 50 posto više umrlih nego u spomenutom usporedbnom vremenskom razdoblju.
Porast počeo prošlog ožujka
U Hrvatskoj je vrhunac, prema ovim podacima Eurostata, bio proteklog studenog sa 46 posto viška smrti. Općenito je na razini EU najveći broj umrlih bio u tom mjesecu s prosječnih 40 posto. Porast smrtnosti generalno u zemljama Unije počeo je rasti u ožujku prošle godine no tada kroz proljeće ovi su podaci varirali među zemljama članicama, baš kao i udar pandemije. Tako je spomenuta Italija koja je na udaru virusa bila upravo lanjskog proljeća tada imala navedenih 50 posto više umrlih dok je mjesec kasnije najteže bilo u Španjolskoj sa 79,4 posto dok je istovremeno u Grčkoj smrtnosti bila praktički jednaka kao i predpandemijskih godina koje su uzete u odnos u ovoj statistici. Zimski mjeseci krajem prošle godine generalno su bili najteži za praktički svaku EU zemlju pa je, kažu podaci Eurostata, u Poljskoj smrtnost iznad prosjeka bila čak 97 posto, Bulgarska 95 posto, a Slovenija 91 posto lanjskog studenog. Podsjetimo na izvještaj Državnog zavoda za statistiku prema kojem je lani u Hrvatskoj od ožujka do prosinca umrlo 5523 ljudi više negoli godinu ranije. Lanjski prosinac sa 7 395 umrlih najveći je broj umrlih u jednom mjesecu zabilježen u Hrvatskoj, a u usporedbi s 2019. godinom to je povećanje od 3 225 umrlih ili 77,3 posto više.
