Kontrola komaraca od velikog je značaja za ljudsko zdravlje. Komarci su najsmrtonosnije životinje na Zemlji. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, zaraze koje oni prenose odgovorne su za čak 2 milijuna smrti godišnje.
Zbog promjene klime, na području Hrvatske bilježi se porast populacija invazivnih, ali i pojedinih autohtonih vrsta. Znanstvenici s Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u suradnji sa znanstvenicima s Instituta Ruđer Bošković (IRB) razvili su aplikaciju za optimizaciju kontrole populacije komaraca u Hrvatskoj. Rad je dio projekta CADAPT i predstavljen je javnosti.
Model za praćenje razvoja komaraca
Aplikacija obuhvaća prediktivni model koji prati razvoj jedinki komaraca. Tiče se okolišnih uvjeta u prostoru. Dok matematički model omogućuje predviđanje brojnosti populacije komaraca. I to u svim stadijima razvoja. I u svakom kvadrantu prostorne mreže za svaki dan u godini.
Razvijeni model korišten je za izradu računalnih simulacija utjecaja klimatskih promjena na dinamiku populacija komaraca. Također se tiču predviđanja ishoda i optimizaciju mjera kontrole populacija komaraca. U sklopu projekta znanstvenici su uspostavili kontakte s jedinicama lokalne samouprave, te zavodima za javno zdravstvo.
Optimalno tretiranje uz brigu o okolišu
A provedeno je i istraživanje o tome koliko je razvijena svijest o potrebi prilagodbe klimatskim promjenama.
Prof. dr. sc. Branimir K. Hackenberger, koordinator projekta s Odjela za biologiju Sveučilišta u Osijeku, objasnio je o kakvoj je aplikaciji riječ. Razvili su je i učinili dostupnom putem web sučelja. Aplikacija prognozira što će se događati s populacijom komaraca. Optimizira metode njihovog tretiranja, da se uz što manju količinu sredstava postigne što bolji rezultat.
U kontroli populacije komaraca i njihovom tretmanu odabir pravog trenutka je ključan. To pitanje pojasnio je dr. sc. Tin Klanjšček, voditelj istraživačkog tima na IRB-a. Taj tim na IRB-u okuplja znanstvenike iz Laboratorija za informatiku i modeliranje okoliša i Laboratorija za akvakulturu i patologiju akvatičkih organizama.
Sad se snalazi svatko za sebe
Za sada se lokalne zajednice snalaze svaka za sebe na nestandardizirani način. To može dovesti do većih troškova tretmana i manje uspješnosti. kaže Klanjšček. U spomenutoj aplikaciji može se označiti određeno područje, primjerice Osijeka. Potom se može izabrati vrijeme i sredstvo kojim će se tretirati komarci. A model sam predviđa koliko ćete biti uspješni, kaže Klanjšček.
U Osijeku problem komaraca postoji već niz godina. Ranije je problem bio značajnije ograničen uglavnom na istočnu Hrvatsku. No, proteklih 15 do 20 godina proširio se i na otoke pogotovo na Kvarneru, ali i u Dalmaciji.
Cjelovit i dugoročan pristup
Stoga tom problemu ovaj projekt nudi alat koji omogućava cjelovit i dugoročan pristup koji treba dalje razvijati, navode znanstvenici.
Velik doprinos projektu dali su upravo mladi istraživači doktorandi Tamara Đerđ, Domagoj Hackenberger i Bruno Ćaleta s Odjela za biologiju. Kao i dr. sc. Sunčana Geček i dr.sc. Jasminka Klanjšček s IRB-a.
Uz zapošljavanje mladih, u provođenju projekta nabavljena je računalna oprema nužna za izradu matematičkih modela i simulacija. Bespilotna letjelica multikopterskog tipa, te hiperspektralne kamere potrebne za terenski rad.
Projekt CADAPT
Projekt CADAPT, punog je naziva ‘”Prilagodba mjera kontrole populacije komaraca klimatskim promjenama u Hrvatskoj”. Financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa konkurentnost i kohezija. U tom je okviru osigurano 85 posto sredstava, a ostatak uz potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
