U Hrvatskoj, procjenjuje se, do 250 tisuća osoba boluje od astme, a svaki drugi od njih (56 posto), ima nekontroliranu bolest. To ima posljedice ne samo na bolesnika već i na njegovu obitelj, zdravstveni sustav, ali i ekonomsku situaciju, istaknula je Marina Lampalo, dr. med., specijalist internist, subspecijalist pulmologije. Upravo je iz tih razloga izrazito važno s liječnikom napraviti detaljnu anamnezu s ciljem definiranja učinkovite terapije, utvrdili su stručnjaci tijekom panel diskusije u organizaciji Hrvatskog torakalnog društva (Toraks).
-Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije astma je na visokom mjestu po uzroku gubitka godina zdravog života, odnosno, po broju godina života provedenih s invalidnošću. Najviše pate naši pacijenti kojima astma mijenja privatni i profesionalni život. Odustaju od druženja, aktivnosti, karijere. Čujemo kako neki zbog nelagode odustaju i od korištenja terapije, što je potpuno pogrešno – rekla je na tribini objašnjava dr. Sanja Popović Grle, pulmologinja s KBC-a Zagreb, dodajući da se visoka kontrola bolesti može postići edukacijom pacijenata i ostalih dionika zdravstvenog sustava te korištenjem kvalitetnih terapija.
A u njih spadaju i bronhodilatatori, takozvane pumpice. One, baš kao SABA inhalatori, proširuju dišne puteve, čime pacijent postiže trenutno olakšanje. No, ako ih se prečesto koristi, ističe dr. Popović Grle, prestaju djelovati te istodobno povećavaju rizik od nagle smrti bolesnika. Na tribini se moglo čuti kako se alarmantnim smatra korištenje bronhodilatatora četiri puta dnevno ili tri do četiri dana zaredom, ali i noćna buđenja. S druge strane, stručnjaci su složni kako se definicijom dobre kontrole astme smatra ne-egzarcebacija, ne-hospitalizacija, nekorištenje SABA inhalatora, uredna plućna funkcija, dobra tolerancija napora te minimalni dnevni i noćni simptomi.
Plućna rehabilitacija
U sklopu Klinike za plućne bolesti Jordanovac bolesnicima je dostupna plućna rehabilitacija. Voditeljica dr. Tajana Jalušić Glunčić, specijalist pneumofiziolog koja ističe kako je korist ovog programa nemjerljiva. Cilj je kroz njega naučiti astmatičare da prepoznaju pogoršanje bolesti, kako bi na vrijeme mogli reagirati i javiti se liječniku. Rehabilitacija pokazuje rezultate već nakon tri tjedna.
Kad je riječ o COVID-19 pandemiji, najnovije smjernice ukazuju kako oboljeli od astme nisu pod povećanim rizikom, no akademik Miroslav Samaržija istaknuo je kako bolesnici koji učestalo koriste bronhodilatatore ili velike količine kortikosteroida ipak spadaju u ugroženiju skupinu. Kod astmatičara je najvažnije da nastave redovito piti propisanu terapiju, kako bi nastavili držati bolest pod kontrolom. Osim toga, preporuka GINA-e (Globalna inicijativa za astmu), ali i liječnika je da se astmatičari mogu i trebaju cijepiti.
U skladu s promicanjem odgovornog stava prema kontroli astme na stranicama Zaklade „Hrvatska kuća disanja“ dostupan je upitnik koji pacijentima može pomoći da procijene koliko kvalitetno pristupaju liječenju i kontroli bolesti. Iz njega se, primjerice, vidi kako bolesnik koji u godini dana treba više od tri pakiranja lijeka ili više od tri kanistra SABA inhalatora, ne postiže kontrolu nad bolešću i smatra se rizičnim pacijentom.
Javno-zdravstvenu kampanju posvećenu astmi možete pratiti i putem službene Facebook stranice Astma, što je to?
