Neurolog je liječnik koji dijagnosticira i liječi poremećaje živčanog sustava (mozak, leđna moždina i živci). Neurolog poznaje anatomiju, funkciju i stanja koja utječu na živce i živčani sustav. Vaš živčani sustav je zapovjedno središte vašeg tijela. Kontrolira sve što mislite, osjećate i radite — od pomicanja ruke do otkucaja srca.
Tko je pedijatrijski neurolog?
Pedijatrijski neurolog je liječnik koji dijagnosticira i liječi poremećaje živčanog sustava u djece — od novorođenčadi do adolescenata. Mnoga stanja koja liječe ista su kao i kod odraslih, uz nasljedna i razvojna stanja.
Tko je neurokirurg?
Neurokirurg je liječnik koji obavlja operacije na mozgu, leđnoj moždini i živcima.
Koje bolesti i stanja liječi neurolog?
Neki od najčešćih neuroloških poremećaja koje neurolog može liječiti su: Alzheimerova bolest i druge demencije, amiotrofična lateralna skleroza (također nazvana ALS ili Lou Gehrigova bolest), ozljeda mozga, ozljeda leđne moždine ili vaskularne malformacije, cerebralna paraliza i spasticitet, epilepsija, glavobolja/migrena, multipla skleroza, miastenija gravis i miopatije (bolesti mišića), bolovi u kralježnici, Parkinsonova bolest, periferna neuropatija (bolesti živaca), poremećaji spavanja, moždani udar, tremor, distonija.
Kako neurolozi dijagnosticiraju stanja?
Vaš će vas neurolog pitati o vašoj i obiteljskoj povijesti bolesti, uzimanju lijekova i svim trenutnim tegobama. Također će provesti neurološki pregled, uključujući testove vaše koordinacije, ravnoteže, refleksa i hoda. Test snage mišića. Ispitivanje vida, sluha i govora. Ispitivanje osjeta. Vaš neurolog također može naručiti pretrage krvi, urina ili drugo kako bi vam pomogao razumjeti ozbiljnost stanja ili provjeriti razine lijekova koje uzimate. Može se naručiti genetsko testiranje kako bi se otkrili mogući nasljedni poremećaji. Slikovne studije vašeg živčanog sustava također se mogu naručiti kao pomoć u dijagnozi.
Uobičajeni neurološki testovi uključuju: RTG, kompjuterizirana tomografija (CT), magnetska rezonancija (MRI) i ultrazvuk. Elektroencefalografija (EEG)- ovaj test mjeri električnu aktivnost vašeg mozga i koristi se za pomoć u dijagnosticiranju gubitaka svijesti i infekcija (kao što je encefalitis), ozljeda mozga i tumora. Elektromiografija (EMG)- ovaj test bilježi električnu aktivnost u mišićima i koristi se za dijagnosticiranje živčanih i mišićnih poremećaja, kompresije spinalnih korijenova i poremećaja motoričkih neurona kao što je amiotrofična lateralna skleroza. Elektronistagmografija (ENG)- ova skupina testova koristi se za dijagnosticiranje nevoljnih pokreta očiju, vrtoglavice i poremećaja ravnoteže.
Opis pretraga
Evocirani potencijali- ovaj test mjeri koliko brzo i potpuno električni signali dopiru do vašeg mozga iz vaših očiju, ušiju ili s kože. Test može pomoći u dijagnosticiranju multiple skleroze, akustičnog neuroma (tumor slušnog živca) i ozljede leđne moždine.
Angiografija – angiografija može pokazati jesu li krvne žile u vašem mozgu ili vratu začepljene, oštećene ili nenormalne. Može otkriti stvari poput aneurizme i krvnih ugrušaka.
Biopsija – biopsija je vađenje dijela tkiva iz vašeg tijela. Biopsije se mogu uzeti iz mišićnog, živčanog ili moždanog tkiva.
Analiza cerebrospinalne tekućine – ovaj test uključuje uzimanje uzorka tekućine koja okružuje vaš mozak i leđnu moždinu. Test može otkriti dokaze krvarenja u mozgu, infekcije, multiplu sklerozu i metaboličkih bolesti.
Mijelografija – ovaj test pomaže u dijagnosticiranju tumora kralježnice i leđne moždine, te hernije diska; znatno se manje koristi nakon uvođenja magnetne rezonacije u kliničku praksu.
Polisomnogram – ovaj test mjeri aktivnost mozga i tijela tijekom spavanja i pomaže u dijagnosticiranju poremećaja spavanja.
Pozitronska emisijska tomografija (PET)- ovaj slikovni test može pokazati tumore ili se koristiti za procjenu epilepsije, tumora mozga, Alzheimerove bolesti i drugih vrsta demencije.
Jednofotonska emisijska kompjuterizirana tomografija (SPECT)- ovaj slikovni test može dijagnosticirati tumore, infekcije i procijeniti mjesto epileptičnog napadaja, degenerativne bolesti mozga (demencija).
Kompjutorizirana kolor teletermografija (CCTT)- test služi za dijagnosticiranje Raynaudovog sindroma (razlikovanje primarnog od sekundarnog), dijagnosticiranje regionalnih bolnih sindroma, senzornih oštećenja perifernih živaca, živčanog korijena i pleksusa. Metoda je izbora kod bolesnika koji imaju hladnoću ruku i nogu jer se točno može odrediti da li se radi o fenomenu hladnoće ili Raynaudovom sindromu koji se javlja u sklopu kliničke slike imunoloških zbivanja i bolesti (sklerodermije, lupus erithematosusa, juvenilnog arthritisa , overlap sindroma, Sjogrenovog sindroma i drugih imunoloških bolesti)
Kada trebam zakazati pregled kod neurologa?
Neki od uobičajenih simptoma zbog kojih biste trebali posjetiti neurologa (ili vas uputiti na njega) uključuju: poremećaji pamćenja, zaboravnost, gubitak svijesti s grčevima ili bez, poremećaji okusa ili mirisa, problemi s vidom koji su naglo nastali, osjećaj utrnulosti i trnaca jedne strane tijela, asimetrija lica (jedna strana vašeg lica ne odgovara drugoj -kapci se spuštaju, ne možete se potpuno nasmiješiti), vrtoglavica praćena mučninom, povraćanjem, dvoslikama, poremećajem hoda, poteškoće s gutanjem, poteškoće u kretnjama udova, slabost mišića, glavobolja- poglavito naglo nastala s mučninom i povraćanjem.
Kako se pripremiti za prvi pregled kod neurologa?
Kako biste što bolje iskoristili svoj posjet neurologu, korisno je biti spreman. Načini pripreme uključuju: ponesite popis najvažnijih pitanja o kojima želite razgovarati s neurologom. Razgovarajte o svim promjenama u svom cjelokupnom zdravlju. Razgovarajte o svojim novim tegobama ili promjenama u postojećim ili prethodnim tegobama. Vodite dnevnik tegoba (i ponesite ga sa sobom) i bilježite događaje, uključujući dan i vrijeme kada su se dogodili, koliko dugo je događaj trajao, ozbiljnost, okidače i sve radnje koje ste poduzeli da prekinete događaj. Ovo je posebno korisno ako imate stanje u kojem tegobe nisu stalne, poput epilepsije, apneje za vrijeme spavanja, glavobolje ili Parkinsonove bolesti.
Ponesite kopije rezultata pretraga, uključujući CD sa slikama i laboratorijske nalaze koje ste učinili prije dolaska neurologu. Donesite popis svih trenutnih lijekova koje uzimate. Također, obavijestite neurologa o svim prethodnim lijekovima koji nisu djelovali ili su uzrokovali nuspojave. Ponesite popis svojih poznatih alergija. Ukoliko imate poteškoće s govorom, pamćenjem ili slično povedite prijatelja ili rođaka s sobom na pregled jer oni mogu pomoći u razgovor s neurologom, postaviti pitanja koja vi ne možete i podsjetiti vas na zakazivanje testova i naknadnih pregleda. Pitajte trebate li doći na novi pregled.
Koliko je školovanja potrebno da se postane neurolog?
Da bi postali neurolozi, liječnici moraju završiti: šest godine medicinskog fakulteta. Nakon završenog fakulteta prethodnih godina bila je obvezna jedna godina pripravničkog staža što je ukinuto ulaskom Hrvatske u EU. Pet godine specijalizacije (kontinuirano usavršavanje usredotočeno na područje neurologije).
Koja su neka subspecijalistička područja neurologije?
Neka područja subspecijalizacije neurologije uključuju: dječja neurologija, klinička neurofiziologija, epilepsije, cerebrovaskularne bolesti, neurodegenerativne bolesti, neuromišićne bolesti, demijelinizacijske bolesti, glavobolja i neurogena bol.
Neurolog je liječnik koji se specijalizirao za bolesti i stanja koja utječu na vaš mozak, leđnu moždinu i živce. Vaš neurolog će vas pregledati, naručiti testove, postaviti dijagnozu, liječiti vaše stanje lijekovima ili fizikalnom terapijom. Ili vas uputiti i raditi zajedno s drugim stručnjacima, kao što su neurokirurg ili neuroonkolog, ako je potrebno.
Dođite spremni sa svojim bilješkama, podijelite svoje zdravstvene informacije i nemojte se ustručavati postavljati pitanja.
Vaš neurolog je tu da vam pomogne dijagnosticirati vaše stanje, liječiti ga ili upravljati što je bolje moguće i pružiti vam podršku na tom putu.
