Poremećaji spavanja su skupina stanja koja utječu na sposobnost redovitog dobrog sna. Bilo da su uzrokovani zdravstvenim problemom ili previše stresa, poremećaji spavanja postaju sve češći. Tako prema podacima, više od jedne trećine odraslih osoba u SAD-u navodi da spavaju manje od sedam sati u razdoblju od 24 sata. Više od 70 posto učenika srednjih škola izjavilo je da spavaju manje od osam sati tijekom tjedna. Pregled epidemioloških podataka objavljenih do 2018. u odabranim europskim zemljama Europskog društva za istraživanje spavanja i Europske mreže za nesanicu izvijestio je o rasponu prevalencije od 5,8–34,8 posto, među odraslim osobama (u dobi ≥18 godina), za dijagnoze nesanice temeljene na sustavu klasifikacije.
Njemačka, Mađarska, Italija, Nizozemska, Španjolska i UK bile su na nižoj granici prevalencije nesanice (<10,0%), dok su Norveška i Rusija bile na višoj granici (≥20%). Nekoliko epidemioloških studija objavljenih nakon 2018. izvijestilo je o različitim razinama prevalencije nesanice diljem Europe. Međutim njihove različite definicije „bolesnika s nesanicom” onemogućuju konačne procjene. Većina studija temelji svoje definicije slučajeva nesanice na upitnicima. Tri studije iz Norveške koristile su najnovije dijagnostičke kriterije: dvije su prijavile prevalenciju od 20 posto koristeći kriterije Međunarodne klasifikacije poremećaja spavanja-3 (ICSD-3), a treća je prijavila prevalenciju od 7,1% posto koristeći zamjenski dijagnostički i statistički priručnik za Kriteriji mentalnih poremećaja-5 (DSM-5). Tijekom pandemije COVID-19, dijagnoza nesanice povećala se u usporedbi s razdobljem prije pandemije.
Većina ljudi povremeno ima problema sa spavanjem zbog stresa, užurbanog rasporeda i drugih vanjskih utjecaja. Međutim, kada se ti problemi počnu redovito javljati i ometati svakodnevni život, mogu ukazivati na poremećaj spavanja. Ovisno o vrsti poremećaja spavanja, ljudi mogu teško zaspati i mogu se osjećati izrazito umorno tijekom dana. Manjak sna može negativno utjecati na energiju, raspoloženje, koncentraciju i cjelokupno zdravlje. U nekim slučajevima poremećaji spavanja mogu biti simptom drugog zdravstvenog ili mentalnog zdravstvenog stanja. Ovi problemi sa spavanjem mogu s vremenom nestati nakon što se provede liječenje temeljnog uzroka.
Kada poremećaji spavanja nisu uzrokovani drugim stanjem, liječenje obično uključuje kombinaciju medicinskih tretmana i promjena načina života. Važno je odmah dobiti dijagnozu i liječenje ako sumnjate da imate poremećaj spavanja. Ako se ne liječe, negativni učinci poremećaja spavanja mogu dovesti do daljnjih zdravstvenih posljedica. Oni također mogu utjecati na učinak na poslu, uzrokovati napetost u odnosima i umanjiti sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti.
Koje su vrste poremećaja spavanja?
Postoji mnogo različitih vrsta poremećaja spavanja. Neki mogu biti uzrokovani drugim temeljnim zdravstvenim stanjima.
Nesanica je najuobičajeniji poremećaj spavanja. Nesanica uključuje teškoće kod usnivanja, spavanja ili ponovnog usnivanja nakon ranog buđenja. Prolazna i povremena nesanica obično se pojavljuje kod ljudi koji su privremeno izloženi nekom od sljedećih čimbenika: stres, buka u okolini, izražena temperatura okoline, promjene okruženja, promjene u ritmu spavanja i budnosti (premoštenja vremenskih razlika), nuspojave lijekova.
Kronična nesanica je složenija i često je rezultat kombinacije čimbenika koji imaju u pozadini tjelesne i mentalne poremećaje. Jedan od najčešćih uzroka kronične nesanice je depresija. Druge bolesti koje za posljedicu mogu imati nesanicu uključuju artritis, bolesti bubrega, srčane bolesti, astmu, narkolepsiju, sindrom nemirnih nogu, Parkinsonovu bolest, pojačan rad štitne žlijezde. Međutim, neki oblici ponašanja mogu pogodovati razvoju kronične nesanice: očekivanje teškoća kod spavanja i briga zbog toga, konzumiranje pretjeranih količina kofeina, pijenje alkohola prije spavanja, pušenje cigareta prije spavanja, pretjerano drijemanje popodne ili predvečer, povremeno ili stalno narušavanje rasporeda spavanja i buđenja.
Nesanica može biti problematična za cjelokupno zdravlje i kvalitetu života, potencijalno uzrokujući: depresiju, poteškoće s koncentracijom, razdražljivost, debljanje, smanjen uspjeh na poslu ili školi. Nažalost, nesanica je vrlo česta pojava. Od nesanice obolijevaju i muškarci i žene neovisno o dobi, iako se čini da je više uobičajena kod žena (pogotovo nakon menopauze) i kod starijih ljudi. Sposobnost spavanja, više nego potreba za snom, opada sa starenjem.
Nesanica se obično dijeli u jednu od tri vrste:
– kronična, kada se nesanica redovito javlja najmanje jedan mjesec
– povremena, kada se nesanica javlja periodički
– prolazna, kada nesanica traje samo nekoliko noći.
Apneja za vrijeme spavanja
Apneju za vrijeme spavanja karakteriziraju stanke u disanju tijekom spavanja. Ovo je ozbiljno zdravstveno stanje koje uzrokuje da tijelo uzima manje kisika. Također, može uzrokovati da se probudite tijekom noći. Postoje dvije vrste: opstruktivna apneja u snu, gdje protok zraka prestaje jer je dišni put začepljen ili preuzak i središnja apneja za vrijeme spavanja, gdje postoji problem u vezi između mozga i mišića koji kontroliraju disanje.
Parasomnije
Parasomnije su vrsta poremećaja spavanja koji uzrokuju nenormalne pokrete i ponašanja tijekom spavanja. Oni uključuju: mjesečarenje, pričanje u snu, stenjanje u snu, noćne more mokrenje u krevet, škrgutanje zubima ili stiskanje čeljusti.
Sindrom nemirnih nogu
Sindrom nemirnih nogu je izražena potreba za pomicanjem nogu. Ovaj nagon je ponekad popraćen osjećajem trnaca u nogama. Dok se ovi simptomi mogu javiti tijekom dana, oni su najčešći noću. Sindrom nermirnih nogu se često povezuje s određenim zdravstvenim stanjima, uključujući poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (ADHD) i Parkinsonovu bolest, no točan uzrok nije uvijek poznat.
Narkolepsija
Narkolepsiju karakteriziraju “napadi sna” koji se javljaju dok ste budni. To znači da ćete se iznenada osjećati iznimno umorno i zaspati bez upozorenja. Poremećaj, također, može uzrokovati paralizu sna, što vas može učiniti tjelesno nesposobnim za kretanje odmah nakon buđenja. Iako se narkolepsija može pojaviti sama od sebe, ona je također povezana s određenim neurološkim poremećajima, poput multiple skleroze.
Koji su simptomi poremećaja spavanja?
Simptomi se razlikuju ovisno o težini i vrsti poremećaja spavanja. Također, mogu se razlikovati kada su poremećaji spavanja posljedica nekog drugog stanja. Međutim, opći simptomi poremećaja spavanja uključuju: poteškoće s početkom spavanja ili dužinom spavanjem, dnevni umor, izražena potreba za drijemanjem tijekom dana, neobični obrasci disanja tijekom spavanja, neuobičajeni ili neugodni nagoni za kretanjem u početku spavanja, neobično kretanje ili druga iskustva tijekom spavanja, nenamjerne promjene u rasporedu spavanja/buđenja, razdražljivost ili tjeskoba, smanjen učinak na poslu ili u školi, nedostatak koncentracije, depresija, debljanje.
Što uzrokuje poremećaje spavanja?
Postoje mnoga stanja, bolesti i poremećaji koji mogu uzrokovati poremećaje spavanja. U mnogim slučajevima, poremećaji spavanja razvijaju se kao rezultat temeljnog zdravstvenog problema. Alergije, prehlade i uaple gornjih dišnih putova mogu otežati disanje noću. Nemogućnost disanja na nos također može uzrokovati poteškoće sa spavanjem. Nokturija ili učestalo mokrenje tijekom noći može poremetiti san uzrokujući buđenje tijekom noći. Hormonska neravnoteža i bolesti urinarnog trakta mogu doprinijeti razvoju ovog stanja. Svakako se odmah javite liječniku ako je učestalo mokrenje popraćeno krvarenjem ili bolovima. Stalna bol može otežati početak spavanja. Može vas čak i probuditi nakon što zaspite.
Neki od najčešćih uzroka kronične boli uključuju: artritis, sindrom kroničnog umora, fibromijalgija, upalne bolesti crijeva, stalne glavobolje, stalna bol u donjem dijelu leđa. U nekim slučajevima kroničnu bol mogu čak pogoršati poremećaji spavanja. Na primjer, liječnici vjeruju da bi razvoj fibromialgije mogao biti povezan s problemima spavanja. Stres i tjeskoba često negativno utječu na kvalitetu sna. Može vam biti teško zaspati ili ostati u snu. Noćne more, pričanje u snu ili mjesečarenje također mogu poremetiti vaš san.
Kako se dijagnosticiraju poremećaji spavanja?
Liječnik će prvo obaviti fizički pregled i prikupiti podatke o vašim simptomima i povijesti bolesti. Također mže naručiti različite testove, uključujući:polisomnografija (PSG): polisomnografijom se mjeri moždana aktivnost, pokreti očiju, tonus mišića, disanje, rad srca i zasićenost kisikom. Tijekom noći, dok bolesnik spava, zdravstveni djelatnik prati spavanje putem kamere u drugoj prostoriji te je bolesniku na raspolaganju za sve upite tijekom noći. Elektroencefalogram (EEG): ovo je test koji procjenjuje električnu aktivnost u mozgu i otkriva sve moguće poteškoće povezane s tom aktivnošću. To je dio polisomnografije.
Višestruki test latencije spavanja: ovo istraživanje dnevnog drijemanja koristi se zajedno s polisomnografijom za pomoć u dijagnosticiranju narkolepsije. Ovi testovi mogu biti ključni u određivanju pravog načina liječenja poremećaja spavanja. Prije odluke o provođenju ovih testova treba učiniti pregled u ambulanti za poremećaj spavanja – Klinika za neurologiju KBC “Zagreb” ili Psihijatrijska bolnica “Vrapče”.
Kako se liječe poremećaji spavanja?
Liječenje poremećaja spavanja razlikuje se ovisno o vrsti i temeljnom uzroku. Međutim, općenito uključuje kombinaciju medicinskih tretmana i promjena načina života. Medicinski tretman za poremećaje spavanja može uključivati nešto od sljedećeg: tablete za spavanje, suplementi melatonina, lijekove protiv alergije ili prehlade, lijekove za sve temeljne zdravstvene probleme, uređaj za disanje ili operacija (obično za apneju u snu), štitnik za zube (obično za škripanje zubima).
Prilagodbe životnog stila mogu uvelike poboljšati kvalitetu sna, osobito ako se provode zajedno s medicinskim tretmanima. Možda biste trebali razmotriti sljedeće: uključivanje više povrća i ribe u prehranu te smanjenje unosa šećera, smanjenje stresa i tjeskobe vježbanjem i istezanjem, stvaranje i pridržavanje redovnog rasporeda spavanja, pijenje manje vode prije spavanja, ograničavanje unosa kofeina, osobito kasno poslijepodne ili navečer, smanjenje uporabe duhana i alkohola, jedenje manjih obroka s niskim udjelom ugljikohidrata prije spavanja, održavanje zdrave tjelesne težine na temelju preporuka liječnika. Odlazak u krevet i buđenje u isto vrijeme svaki dan također može značajno poboljšati kvalitetu vašeg sna. Iako biste mogli doći u iskušenje da prespavate vikendom, to može otežati buđenje i početak spavanja tijekom radnog tjedna.
Učinci poremećaja spavanja mogu biti toliko ometajući da ćete vjerojatno željeti trenutno olakšanje. Nažalost, rješavanje dugotrajnih slučajeva može potrajati malo više vremena. Međutim, ako se pridržavate plana liječenja i redovito razgovarate s svojim liječnikom, možete pronaći put do boljeg sna.
