Predsjednica Udruge Daniela Jelić od samog početka ima jasnu viziju rada, a to je da osobe s intelektualnim teškoćama i djeca bez adekvatne roditeljske skrbi, djeca s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom budu prihvaćeni kao ravnopravni u svim segmentima društvenog života, unutar kojeg će se poštivati njihova različitost. Iz Udruge naglašavaju da ove osobe predstavljaju jednako vrijedne članove društvene zajednice, te da svim ljudima bez obzira na prirodu i stupanj bazičnih teškoća treba pružiti priliku i podršku za život u zajednici. Njihovom inkluzijom u prirodnu društvenu okolinu izbjegava se institucionalizacija.
Cilj svih osnovanih zajednica je da žive kao obitelj. Svaka od stambenih zajednica ima voditelja, a njihov zadatak je što više ih učiti samostalnosti. Jasno je da su njihove mogućnosti i sposobnosti vrlo različite, netko će više čistiti, netko će se više brinuti oko pripreme hrane, objašnjava Danijela Jelić, koja od samog početka uspješno potiče otvaranje stambenih zajednica.
Poticaj za osamostaljivanjem
Ponosni su i na činjenicu da je veliki broj njihovih korisnika osposobljen za samostalno obavljanje svakodnevnih aktivnosti poput brige o sebi, obavljanja kućnih poslova, raspolaganja novcem. Lastavicama je raspolaganju i poludnevni boravak ,a ističu se i u brojnim sportsko-rekreativnim aktivnostima.
Nedavno su predstavili novi projekt „Socioterapijski klub“ kojeg provode u partnerstvu s Gradom Solinom. Socioterapijski klub je besplatna izvaninstitucijska socijalna usluga utemeljena da pruži organiziranu stručnu podršku osobama sa psihičkim teškoćama ako imaju teškoća u socijalnom funkcioniranju i prilagodbi redovnim životnim uvjetima, kako bi se optimalno razvile njihove emocionalne, socijalne i intelektualne vještine koje su im potrebne za život i rad u zajednici. Na projektu surađuju i s KBC-om Split, njihovi specijalisti prof. prim. dr. sc. Boran Uglešić i prof. prim. dr. sc. Dolores Britvić. Takvim radom bi se poboljšalo funkcioniranje bolesnika poslije ili za vrijeme liječenja i ojačale njihove sposobnosti socijalne i radne prilagodbe. Kroz projekt će se i pružiti podrška članovima obitelji korisnika, te povećati kapaciteti stručnjaka koji sudjeluju u provedbi projekta.
Iz Udruge poručuju da su se na ovaj projekt odlučili jer su osobe sa psihičkim poremećajima u nepovoljnom položaju u odnosu na druge, bore se sa raznim oblicima bolesti, ali i s predrasudama i diskriminacijom. Rezultat su teškoće u ostvarivanju kvalitetnog života, primarno u socijalnoj interakciji. Svaka rehabilitacija bi se trebala sastojati od psihofarmakoterapije, psihoterapije i socioterapije. Socioterapija je skupina različitih terapijskih aktivnosti kojima je cilj maksimalna resocijalizacija i reintegracija duševnih bolesnika u njihovu užu i širu zajednicu; ona je dio rehabilitacije u kojoj se u terapijske svrhe koriste dimenzije grupe. Socioterapijski postupci su različiti, no svi imaju zajednički cilj: poboljšati funkcioniranje bolesnika i ojačati njegove sposobnosti socijalne prilagodbe. Konačni cilj socioterapije i cjelokupne rehabilitacije je resocijalizacija i reintegracija osoba s mentalnim teškoćama u zajednicu. Socioterapijski klub je besplatna izvaninstitucijska socijalna usluga i projekt je namijenjen odraslim osobama s područja urbane aglomeracije Split koji imaju poteškoće s mentalnimg zdravljem, kao i članovima njihovih obitelji.
