Na indeksu pokrivenosti osnovnih zdravstvenih usluga Hrvatska je ispod europskog prosjeka. Siromaštvo zbog plaćanja za zdravlje u našoj zemlji istina je za 1,44 posto stanovnika. Pri tomu treba istaknuti kako se taj postotak odnosi na 2019. godinu, predpandemijsko vrijeme kada je 3,6 posto obitelji u RH trošilo na zdravlje više od 40 posto kućnog budžeta.
Globalni indeks gdje je koliko dostupna i osigurana elementarna zdravstvena skrb donosi redovito Svjetska zdravstvena organizacija na temelju 14 parametara u četiri skupine. Konkretno su to reproduktivno i zdravlje žena, zdravlje novorođenčadi i djece, zarazne bolesti i kronične nezarazne bolesti te kapacitet usluga i dostupnost. Različiti indikatori potom rangiraju na skali od nula do 100 pokrivenost elementarnom zdravstvenom skrbi u nekoj zemlji.
Naime, dva su glavna indikatora za ovakvo ocjenjivanje generalno - spomenuta pokrivenost osnovnom zdravstvenom skrbi i manjak financijske zaštite odnosno koliko stanovnici neke zemlje moraju iz džepa potrošiti na zdravlje.
Najuspješnija u svijetu prema tomu je Kanada s 91 bodom. Ukupan trend na svijetu je, nažalost, stagnacija posljednje desetljeće. Svjetski indeks je 68 pri čemu je najteže u afričkim državama. Paralelno je potrošnja direktno iz džepa, navodi se u ovogodišnjem izvještaju, gurnula 344 milijuna ljudi u ekstremno siromaštvo i 1,3 milijardi ljudi u relativno siromaštvo. Hrvatska ima 80 bodova što je pomak u odnosu na ranije godine, ali i bod ispod europskog prosjeka. Ono što ovom indeksu manjka, a što navode iz SZO, jest izostanak mjerenja razlika unutar same zemlje.
