Potrošnja za zdravstvo po glavi stanovnika u nas je 1305 eura (podatak iz 2018. godine) što je među četiri zemlje najniže zdravstvene potrošnje u Uniji. Sa 344 liječnika na sto tisuća stanovnika Hrvatska je ispod EU prosjeka i 382 liječnika u istom omjeru. No, bitno je to veći broj liječnika u odnosu na broj stanovnika nego što je u nas bilo 2000. godine.
Dio je to podataka o hrvatskom zdravstvenom sustavu koji su sumirani u izvještaju European Observatory, autora Aleksandar Džakula, Dorja Vočanec, Maja Banadinović, Maja Vajagić, Karmen Lončarek, Iva Lukačević Lovrenčić, Dagmar Radin, Bernd Rechel.
Geografska raspodjela zdravstvene infrastrukture i ljudskih resursa bitno varira. Središnja Hrvatska ima najveći broj ustanova i zdravstvenih radnika dok ih je manje u udaljenim krajevima poput jadranskih otoka i ruralnih predjela u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj. Neispunjene medicinske potrebe zbog udaljenosti u RH također su iznad prosjeka EU, štoviše najviše u Uniji
Hrvatski zdravstveni sustav suočava se s visokim stopama smrti koje su se mogle prevenirati i izbjeći. Smrtnost od pojedinih bolesti najviša je u EU uključujući smrtnost od raka, a očekuje se da će se incidencija raka povećati u narednim godinama s obzirom na starenje stanovništva i visoku prevalenciju nezdravog stila života poput niske fizičke aktivnosti, visoke potrošnje alkohola, nezdrave prehrane i pušenja.
Obvezno zdravstveno osiguranje definira koje usluge nisu uključene u osiguranje; osobne želje pacijenta iznad standarda, eksperimentalno liječenje, usluge u ustanovama koje nemaju ugovor i estetska medicina. U pandemiji zdravstveni sustav suočen je s visokim stopama smrtnosti od spriječivih bolesti. Standardizirana 30dnevna bolnička smrtnost od srčanog udara viša je nego u većini EU zemalja.
Unaprijediti kvalitetu skrbi eksplicitan je cilj, ali trenutno nema strategije povećanja kvalitete ni akcijskog plana koji definira prioritete, izvedbu, indikatore i odgovornosti, navodi dokument. Lista čekanja i nedostaci u primarnoj zdravstvenoj zaštiti opisani su kao mogući uzroci nehitnih posjeta hitnim službama, a kakvih je više od 50 posto. U RH je i gotovo 60 posto stanovnika s viškom kilograma, a jedan od javnozdravstvenih problema je i nečist zrak.
