Kad se kaže kako „Beroš mijenja Pravilnik o lijekovima” ne čini se na prvu da se to nešto posebno tiče prosječnog građanina. No, upravo suprotno. Iznimno dugačak točan naziv pravilnika skratit ćemo u „pravilnik o lijekovima”. Pojasnimo; dokument je to koji regulira način i uvjete pod kojima neki lijek dolazi na listu HZZO-a. Pri tome treba znati kako postoje tri liste – osnovna, dopunska i lista posebno skupih lijekova. Osnovnu i dopunsku razlikuje što lijekovi na recept na dopunskoj listi nose sa sobom doplatu, a na osnovnoj su „besplatni”. Ništa nije dakako besplatno no za njih građanin/pacijent nema doplatu u ljekarni kad podiže konkretan lijek.
Započela reforma
Posebno skupi lijekovi su upravo ona skupina lijekova kako i sam naziv te liste govori. Riječ je o skupim terapijama za niz različitih mahom teških bolesti.
Izmjene ovog pravilnika dolaze nakon što su u javno savjetovanje puštene izmjene dvaju zdravstvenih zakona. Zazivana reforma zapravo je započela jer su zakonodavne i izmjene podzakonskih akata nužan preduvjet. Beroš je to u dosadašnjim razgovorima o reformi provukao „mali milijun” puta i očito se s krajem ove godine želi pripremiti zakonski teren za reformske mjere.
Izmjene o lijekovima svrstane su u financijsko reformsko područje jer se njima namjerava uštediti novac. U zdravstvenom proračunu teškom 32 milijarde na lijekove odlazi 16 posto. Tu su lijekovi na recept i posebno skupi lijekovi.
Skupi lijekovi
Porast troška posebno skupih lijekova kroz jedno desetljeće otišao je s pola milijarde na 2,5 milijardi kuna u prošloj godini. To je pak za 600 milijuna kuna više unutar dvije, ktomu još pandemijske, godine.
I to su sve ponavljane brojke s kojima se ministar zdravstva ovim izmjenama evidentno uhvatio u koštac. U proceduri su izmjene pravilnika prema kojima, uz ostale dosadašnje uvjete, novi lijek da bi došao u RH treba prije toga biti financiran od strane države u najmanje deset EU zemalja. Podvlačimo da je riječ o lijeku s novom djelatnom tvari koji nema kliničku paralelu na listi, a koji je odobren centraliziranim postupkom. Kako smo članica EU, Europska agencija za lijekove, nakon svojih procedura daje odobrenje pojedinom lijeku. No, kad će on postati dostupan građanima pojedine zemlje članice potom ovisi o uvjetima i mogućnostima svake pojedine države.
Racionalizacija potrošnje
Iz Ministarstva zdravstva ove su izmjene obrazložili upravo najavljenom racionalizacijom potrošnje za lijekove. Pooštreni kriteriji da bi neki lijek dospio na listu Posebno skupih lijekova namjeravaju donijeti uštede u zdravstvu. Kako su opisali, upravo će uštedama omogućiti stavljanje novih lijekova i njihovu dostupnost pacijentima. Stoga u izmjenama, uz ostalo, stoje i novi oštriji kriteriji koji se očekuju od svakog lijeka, novog lijeka ili postojećeg čiju se primjenu želi proširiti.
Uz ostalo, treba dokazati pozitivan učinak na kvalitetu života, a u svakom slučaju cijena se izmjenama namjerava sniziti izmjenom kriterija određivanja cijene svakog lijeka. Izmjene su svi pozvani komentirati do 27. studenog dokad je javna rasprava otvorena.
