Nacionalni program za prevenciju i rano otkrivanje melanoma datiran je između 2023. i 2026. godine. Prema riječima akademkinje Mirne Šitum, predstojnice Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestre Milosrdnice te voditeljice Referentnog centra Ministarstva zdravstva za melanom, kod svakog liječnika obiteljske medicine, pedijatra, liječnika školske medicine te liječnika medicine rada i sporta taj bi program trebao biti implementiran do kraja navedenog razdoblja.
Tko je u rizičnoj skupini?
– U tijeku je izrada informatičkog rješenja u kojem bi navedeni kolege, sve rizične pacijente, od pedijatrijske dobi pa sve do osoba koji se bave poslovima na otvorenom pa su izloženi UV zračenju, bili upućivani na pregled dermatologu. U ovome trenutku platforma nije završena. Nakon njene implementacije, pacijenti koji dođu iz bilo kojeg razloga kod navedenih liječnika, trebaju proći procjenu trebaju li biti upućeni na dermatološki pregled. Navedenim liječnicima će biti dostupan upitnik na temelju kojeg će moći procijeniti pripada li pacijent rizičnoj skupini, pojašnjava akademkinja Šitum.
U rizičnoj su populaciji za razvoj karcinoma kože osobe između 50 i 75 godina koje imaju:
- na koži stotinu i više madeža atipičnog izgleda (madeži nepravilnog oblika, tamne smeđe do crne boje ili s više boja u istom madežu
- nedavno nastale madeže
- madeže koji naglo rastu iznad 6 mm u promjeru
- koji imaju prirođeni madež veći od 20 cm
- koji su preboljeli bilo koji zloćudni tumor kože.
Nadalje, kandidati za preventivni pregled su osobe sa svijetlom puti i svijetlim očima koje, također, imaju više od stotinu madeža na koži. Uz to, osobe kojima su članovi uže obitelji imali melanom također pripadaju kriteriju probira, kao i oni koji se liječe od autoimunih ili malignih bolesti i prolaze imunosupresivnu terapiju. Tu su i osobe koje veći dio godine rade na otvorenome i svi oni zajedno, pojašnjava Šitum, imaju povećan rizik nastanka melanoma.
Koga se upućuje dermatologu i kako?
Dakle, pacijenti neće biti posebno pozivani na preventivni pregled nego će kod svakog posjeta svom izabranom liječniku obiteljske medicine iz bilo kojeg razloga, biti u prilici da im se pregleda koža i procijeni jesu li kandidati za upućivanje na pregled dermatologa u okviru Nacionalnog programa.
Ako pacijent pripada u bilo koju od navedenih kategorija, bit će uključen u Nacionalni program te upućen dermatologu. U Nacionalni program bit će uključeni i dermatokirurzi, plastični i dječji kirurzi te specijalisti patologije koji će analizirati uzorak koji pošalje kirurg. Pacijenti kojima se na pregledu ne otkrije sumnjiva promjena na koži će ponovo doći na kontrolni pregled za dvije godine.
Silno je važno da pacijent ne odlučuje sam je li pregled kod dermatologa hitan ili ne. To treba odlučiti liječnik obiteljske medicine nakon što ga pregleda.
Javnozdravstvene akcije tamo gdje je nedostatna dermatološka skrb
Iako platforma nije gotova, akademkinja ističe kako hrvatski dermatolozi od 2002. obavljaju javnozdravstvene akcije u brojnim gradovima. Štoviše, ove će se godine, kaže, provoditi i na otocima Pagu i Rabu.
Uz otoke i manje sredine, gdje je nedostatna dermatološka skrb, također će moći sudjelovati.
– Silno je važno da pacijent ne odlučuje sam je li pregled kod dermatologa hitan ili ne. To treba odlučiti liječnik obiteljske medicine nakon što ga pregleda. Do potpune implementacije Nacionalnog programa, kroz niz javnozdravstvenih akcija naša je uloga, osim pregleda građana i savjetovanje o rizičnim čimbenicima, poduka o fotozaštitnom ponašanju koje je ključno u prevenciji melanoma i drugih zloćudnih tumora kože, zaključuje Šitum.
Razgovor s akademkinjom Šitum i detalji svih nacionalnih preventivnih programa dostupni su i možete ga besplatno preuzeti u Katalogu nacionalnih programa za rano otkrivanje raka Odazovi se – 2024., u izdanju Portala Zdravlje.
