Osam žena - liječnica, dań uoči Dana žena, spojilo je dvije važne teme kojih mahom uopće nismo svjesni - rak dojke i kardiovaskularne bolesti. Kao medicinski laik, ljudski naprosto, ni sama nikad ne pomislim da je itekako moguće u patnji poput raka dojke oboljeti i od drugih bolesti kao što su bolesti srca. Tu činjenicu osvijestio mi je, a i poručio cijeloj javnosti, simpozij naziva Europa Donna za žensko srce! U javnost je podignuta tema koja je ovim ženama kao liječnicama jasna i znana, a koja nije dovoljno široko zastupljena budući vjerujem kako se većina opće javnosti “smrzne” na dijagnozu raka dojke da ni ne pomisli kako ta dijagnoza ne znači da su oboljele žene potom pošteđene i drugih ozbiljnih problema.
Štoviše, nekad ih može uzrokovati i sama onkološka bolest ili se pak bolesti srca mogu pojaviti kao nuspojava liječenja raka dojke. Neke žene imaju naprosto faktore rizika koji će neupitno kad tad rezultirati pojavom bolesti srca i krvožilnog sustava i tijelo tada “ne pita” boriš li se u tom trenu s rakom dojke.
Prenijet ćemo ovim tekstom sukus poruka svake od ovih osam liječnica od kojih su dvije i same prošle onkološku bolest. Tim je ovaj skup bio još upečatljiviji jer istinaBog je da često ne pomislimo kako ni liječnike bolest ne zaobilazi.
Moj život na dva fronta
- Ja sam žena koja je imala karcinom dojke. Sama sam ga sebi našla, dijagnosticirala i naravno da je to uvijek šok. Iako sam se cijeli svoj život trudila razumjeti svoje pacijentice. Kad iskusite tu bolest i budete taj netko, onda svoje pacijentice shvaćam još i više, rekla je doc. dr. sc. prim. Vesna Ramljak.
Poruku dr. Ramljak pratila je njezina prezentacija čiji je naziv u jednoj rečenici, što bi se reklo, sve kazao: Moj život na dva fronta. S više od 30 godina staža u Institutu za tumore, rak dojke njezina je svakodnevnica. Nakon dijagnoze raka dojke dr. Ramljak oboljela je od ozbiljnih srčanih problema. Dijelom otuda i poticaj da s kardiologinjom, prim. dr. sc. Borkom Pezo Nikolić, pokrene upravo ovaj simpozij.
Za dr. Ivu Dumbović jedan sistematski pregled usred pandemije ispao je potpuno drukčiji od svih dotad. Tog puta, 2020. godine, sa sistematskog je izašla s dijagnozom raka dojke:
- Odlučeno je da se ide na obostranu mastektomiju, odstranjenje obje dojke. Međutim, pokazalo se naknadno da je sentinel čvor pozitivan. Uslijedila je druga operacija i cijela priča ispočetka pa smo i to preživjeli. Ono što je meni rak dobro donio je da sam prvo otkrila koliko dobrih prijatelja imam, drugo ono što je bitno u životu i da slijedim svoje srce.
Kardiotoksičnost terapije
Jedan od termina koji je ovaj simpozij javnosti osvijestio jest - kardiotoksičnost. Kako je iznijela dr. Marija Križić, riječ je o nepovoljnom utjecaju onkološke terapije na zdravlje i rad srca. Pri tomu je istaknula kako nije svaka onkološka terapija jednakog rizika za kardiotoksičnost niti su sve pacijentice u jednakom riziku razviti takve nuspojave. Starija životna dob, pušenje, višak kilograma, dodatni su rizični faktori za razvoj kardioloških nuspojava.
Isti ti rizični faktori zajednički su i za onkološku i za kardiovaskularnu bolest, istaknula je prof. dr. sc. Jadranka Šeparović Hanževački.
- Sve što silno naglašavamo da su rizici koje moramo pratiti, kontrolirati, liječiti se, neće nas dovesti samo do kardiovaskularnih događaja nego će nam, nažalost, povećati i rizik za onkološku bolest, poručila je ova liječnica s Rebra.
Što ako lijek protiv raka našteti srcu?, pitanje je na koje je odgovore iznijela prof. dr. sc. Natalija Dedić Plavetić. Istaknula je važnost suradnje kardiologa i onkologa, posebice u trenutnoj situaciji sve većeg broja novih lijekova. Kardiotosksičnost onkološke terapije, objasnila je prof. Dedić Plavetić, može biti i privremena kao i nastupiti bitno vremena nakon liječenja:
- Imamo i situacije da se oštećenje srca manifestira godinama kasnije kada su zapravo promjene starenjem ukomponirane na prethodno liječenje. Frustracija je velika jedino ako se dogodi da je dobru terapijsku opciju potrebno trajno prekinuti zbog mogućeg oštećenja srčanih žila i poremećaja ritma srca. Uz pomoć kardiologa, uz naše znanje želim poručiti većini bolesnika “Ne bojte se da nećete moći biti liječeni”.
Spomenuta mogućnost aritmije srca bila je tema o kojoj je potom detaljnije govorila prim. dr. sc. Borka Pezo Nikolić. Kako je navela ova kardiologinja jedan od rezultata upravo ovog događaja jest osvještavanje važnosti da je u procesu liječenja važno na početku imati obavljenu EKG pretragu.
Važnost prvog EKG-a
- Prije nego je sve počelo postoje neke promjene u EKG-u koje doista ne znače ništa ako su nastale godinama unazad. Zato je jako važno dobiti taj prvi EKG. U populaciji je najučestaliji aritmija fibrilacija atrija i ona je jedna od onih koje neposredno ne ugrožavaju život, uputila je prim. Pezo Nikolić.
Stoga, još jednu konkretnu uputu, uz sve dosad navedeno, dala je doc. dr. sc. Jasmina Ćatić rekavši kako zadane dinamike naprosto nema. Što i kad primjetiti i kada kardiologu uslijed onkološke bolesti zapravo diktira vrsta maligne bolesti, tijekom samog liječenja.
Kako je rekla dr. Ćatić, ukoliko nema simptoma nema ni potrebe za učestalim kontrolama.
Rizik od nuspojava kad je riječ o zračenju značajno je manji, važna je poruka dr. Majane Soče, onkologice s Rebra. Objasnila je stručna pravila kojima se pri zračenju vode upravo kako ne bi ugrožavali zdravlje srca. Štoviše, dr. Soče opisala je i metodu naziva “zračenje u dubokom dahu” koja znači da žene prije zračenja uče kako zadržati dah da bi se u tom rasponu započelo sa zračenjem.
