Promjena mišljenja na temelju informacija ili zbog prilagođavanja

Promjena mišljenja nakon saznanja dodatnih informacija od druge osobe primjer je informacijskog društvenog utjecaja. S druge strane, ako je to zbog želje da budete društveno prihvaćeni, to je primjer normativnog društvenog utjecaja. Do sada nijedna studija temeljnih moždanih mehanizama nije napravila razliku između ove dvije situacije.
Ljudi su se više prilagođavali mišljenjima drugih kada je njihovo samopouzdanje bilo nisko. Ovaj informacijski utjecaj praćen je aktivnošću u određenom dijelu korteksa. Sudionici su se također više prilagođavali kada im je partner uzvratio na isti način. Taj se normativni utjecaj dogodio samo kada su sudionici mislili da su njihovi partneri korektni ljudi. Dodatno, normativni utjecaj, ali ne i informacijski utjecaj, bio je povezan s jačim funkcionalnim vezama iz drugih društvenih regija mozga.
Recipročna usklađenost je ponašanje koje ukazuje na želju za društvenim prihvaćanjem, a razumijevanje njegove neuronske osnove ključno je kada se suočimo sa slučajevima pretjerane konformnosti. Epskeprti se nadaju pronaći kako najbolje isporučiti vjerodostojne informacije koje su pro-socijalne i protektivne za osobe i zajednice.