Prema podacima hrvatskog Registra za rak, karcinom štitnjače je peti najčešći karcinom u žena. U 2020. godini zabilježeno je 668 novootkrivenih bolesnika s ovom dijagnozom pa se po njegovoj pojavnosti Hrvatska svrstava na visoko 12. mjesto u svijetu. Potaknut tim podacima, specijalist nuklearne medicine u KBC-u Sestre milosrdnice prof. dr. sc. Tomislav Jukić upozorava na važnost kontinuirane brige za zdravlje štitnjače.
Bolesti štitnjače učestale su u populaciji, posebno među ženama. Čvorove u štitnjači nalazimo u svake desete mlađe i svake četvrte starije žene. Oko pet posto čvorova su karcinomi, ističe dr. Jukić.
Navodi i da su poremećaji funkcije štitnjače također česti. Pri tomu je najčešća hipotireoza odnosno smanjen rad štitnjače. Muškarci obolijevaju nešto rjeđe od žena, ali također nisu imuni na ove probleme.
Pojačani ili smanjeni rad
Posebno je važno prepoznavanje simptoma jer mnogi ljudi koji imaju problem sa štitnjačom nisu ni svjesni toga. Pojačan rad štitnjače lako je prepoznati po simptomima poput gubitka tjelesne mase, ubrzanog rada srca, pojačanog znojenja, nervoze, iscrpljenosti i zaduhe pri naporu.
Smanjen rad štitnjače puno je teže prepoznati. U klinički izraženom obliku najčešće se prezentira dobivanjem na tjelesnoj masi, suhoća kože, krhki nokti, umor, slabost, pospanost, bezvoljnost, depresija i usporen rad srca.
Rano otkrivanje i liječenje ključni su u borbi protiv ove bolesti. Pri čemu je važna kvalitetna informiranost i podrška koju oboljeli mogu pronaći u Hrvatskoj udruzi za bolesti štitnjače.
Ta udruga redovito organizira različita predavanja, seminare, skupove bolesnika te svakodnevno pruža potrebnu pomoć.
Predsjednica udruge, Verica Mešić, koja je i sama oboljela od karcinoma štitnjače, naglašava važnost podizanja svijesti o ovoj bolesti i njezinu prihvaćanju te o normalnom nastavku života i rada za vrijeme i nakon liječenja.
Tijekom života nikada nisam bila ozbiljno bolesna, a u svojoj 35. godini susrela sam se s karcinomom štitnjače. Apsolutno ništa nisam znala o toj bolesti. Osjećala sam samo strah, nemir i neizvjesnost. Nakon odstranjivanja cijele štitnjače i dalje sam pod liječničkom kontrolom u KBC-u Sestre milosrdnice. Danas živim normalno, no veliku ulogu u tome ima naša udruga i Znanstveni odbor koji volontiraju već 16 godina pružajući veliku pomoć oboljelima kroz cijeli proces ozdravljenja, kazala je Mešić.
Iz vlastitog iskustva je poručila da nema razloga za nepotrebne strahove jer u Hrvatskoj imamo vrhunske liječnike koji uspješno liječe štitnjaču.
