Brojni ljudi se skanjuju oko cijepljenja i docjepljivanja, s mišlju o nuspojavama, tvrdi prof. dr. sc. Luka Čičin Šain. No, i ne cijepiti se nosi rizike od infekcije. Čak i u ljetnom valu kada je bolest imala blaži oblik vidjeli smo koliko je to masovno.
Ono što znamo jest da se od korone još uvijek umire. I da je bolje docjepljivati se, nego inficirati se, što također može biti nekoliko puta.
Tako o situaciji govori Luka Čičin Šain, profesor Medicinskog fakulteta u Hannoveru, i voditelj Odjela za virusnu imunologiju u Centru za infektivna istraživanja Helmholtz.
Svakim mjesecom zaštita pada
Cjepivo, ističe, stoga ostaje najefikasnija strategija protiv bolesti covid. Jer, ljudi i dalje od toga umiru i toga bismo trebali biti svjesni.
- Postoje neke mogućnosti terapije, ali na to se ne bismo trebali oslanjati. Osobe koje proteklih 5 mjeseci nisu preboljeli covid infekciju ili nisu primile booster dozu već su u dobroj mjeri izgubile zaštitu. Pritom je relativno svejedno koju vrstu boostera će primiti.
S njim smo prokomentirali neka od pitanja koja i dalje treba držati aktualnima jer korona nije nestala.
- Najefikasnija strategija protiv covida, najbolji omjer ulaganja i učinka, i velik broj spašenih života, ostaje cjepivo. Vidjeli smo također da je moguće ovaj virus liječiti. Kemijskim supstancama ili monoklonskim protutijelima. Međutim, farmakološke strategije su ipak prilično nedostatne, kaže prof. dr. Čičin Šain.
Cjepivo pokazalo učinke
Problem je u tome što se taj virus jako brzo razvija i replicira pa s terapijom treba krenuti vrlo rano da bi imala učinak. Kako ima puno ljudi koji nemaju jako naglašenu bolest ili ozbiljan tijek bolesti, onda se postavlja pitanje treba li davati skupu terapiju svim tim ljudima.
Isto tako, nije dobro ako se lijek daje prekasno, a kad pacijent dospije u bolnicu obično je već prekasno jer ti lijekovi djeluju na samom početku bolesti.
Da li smo onda u počecima pandemije postupali krivo?
- Ne bih rekao, kaže prof. dr. Čičin Šain. Jer se išlo sa svim strategijama koje su se mogle koristiti. Razvijala su se cjepiva i lijekovi. Razlika je u tome što lijek dajete ljudima koji su već oboljeli. Dok cjepivo dajete zdravim ljudima i pratite hoće li se razboljeti. Za oboje je trebalo neko vrijeme. Za cjepivo je dakle, trebalo puno više vremena, ali je ono definitivno pokazalo svoje učinke.
Dosta lutanja
Kas su u pitanju lijekovi, tu je bilo dosta lutanja. Zapravo, postupalo se tako da su oni čuvani za osobito teške skupine bolesnika. No, racionalno bi bilo dati ih rizičnim skupinama bolesnika odmah po dijagnozi jer samo tako imaju učinka i smisla.
Ako imate stariju osobu s dijabetesom, s leukemijom, da navedemo samo neke primjere, na dan dijagnoze trebaju primiti lijek jer to može spasiti život. Čekati komplikacije da bi se dao lijek je kao gasiti požar kad je kuća već izgorjela, objašnjava prof. dr. Čičin Šain.
- Problem s tim lijekovima jest da su oni skupi. Svaki od tih lijekova kao terapija za jednog bolesnika košta otprilike tisuću eura. Zato ih nitko ne želi davati šakom i kapom. To je dodatni razlog cijepljenju. Osim što im je cijena mala, daleko su funkcionalnija i isplativija, a mogu imati nacionalni efekt.
Terapije su skupe i nema ih
O riziku da stalne mutacije virusa cjepiva i lijekove čine neadekvatnima, prof. dr. Čičin Šain kaže:
- To je istina, postoji taj rizik. Ali dosad smo to uočili kod nekih monoklonskih protutijela. Ali, nismo to uočili kod lijekova. Naime, nismo uočili virusne mutacije koje bi bile neosjetljive na lijekove koji blokiraju virusne proteaze važne za njihovo repliciranje. Nemamo populacije virusa koji su npr. Paxlovid rezistentni. Da je Paxlovid puno u optjecaju onda bi vjerojatno prije ili kasnije došlo do toga. Slično kao što je došlo do antimikrobne rezistencije. Ali, to je sada sekundarni problem i ne postoji. Mi dotle nismo ni došli.
Primarni je problem s kojim smo sada suočeni da tih lijekova u ovom trenutku uopće nema na raspolaganju. I ako nekome zatreba, trenutno je dostupan Remdesivir, ali ga nema baš puno. E, onda je pitanje tko će kako i na osnovu kojih kriterija odlučiti tko je osoba kojoj lijek treba dati.
Uz to, lijek bi trebalo davati rizičnim osobama čim se utvrdi bolest i prije nego što se pojave prvi simptomi. A sada se daju bolesnicima koji su na kisiku. To nije sasvim pogrešno, ali nije ni idealno.
Trebalo bi nabaviti Paxlovid i molnupiravir
Prof. dr. Čičin Šain smatra da bi sad trebalo razmišljati da se u Hrvatskoj nabavi Paxlovid i molnupiravir. Ti bi lijekovi morali biti na raspolaganju rizičnim bolesnicima odmah. Znam za neka iskustva s Paxlovidom, učinci su izuzetno dobri. Taj lijek ne može se davati baš svakome, nego postoje i kontraindikacije. Zato bi ga se trebalo davati uz konzultacije s kliničkim farmakolozima.
Kao primjer kontraindikacija, navodi neke lijekove koji se daju za poremećaj srčanog ritma. Ima i drugih kontraindikacija, ali to svakako uključuje znanja kliničkih farmakologa. Kad je u pitanju konsenzus stručnjaka oko primjene terapije u slučaju covid bolesti, prof. dr. Čičin Šain ne vidi razliku od ostalih razvijenih zemalja.
No, u Hrvatskoj je, ocjenjuje, došlo do snažnog napada na struku. Puno medijskih istupa unijelo je zbrku u javnost. Prenapuhanim stavovima o nuspojavama i uopće znanstveno neutemeljenim tvrdnjama, ali su unijele u javnost podosta straha. I oko cjepiva, naravno.
- Mislim da su se ljudi iz straha okretali onima koji su ih više „tješili“ iako su pričali pogrešne stvari.
Visokorizični trebaju zaštitu
Brojke zaraženih padaju, no, jesen, početak škole boravak u zatvorenom, mogu predvidjeti rast obolijevanja. No, ovu godinu prvu put dočekujemo jesen i zimu s puno cijepljenih, puno preboljelih, dosta i cijepljenih i preboljelih i to igra neku ulogu u imunitetu krda, ističe prof. dr. Čičin Šain.
Ipak činjenica da je prošlo dosta vremena od zadnje booster doze i dosta vremena od prebolijevanja neka imunost još traje, ali i s vremenom slabi.
- Činjenica da se nismo uspjeli dogovoriti da se svi odjednom cijepimo kako bismo „ugasili“ razbuktavanje tog virusa. Nije riječ samo o Hrvatskoj, kaže prof. dr. Čičin Šain. Cijepljenje bi trebalo biti globalno jer nijedna zemlja sama ne može postići zaštitu.
Ipak, najvažnije je znati da je bolest još uvijek tu, da za neke osobe nosi veliki rizik i da je dosad najznačajnije učinke polučilo cijepljenje. Sve osobe s visokim rizicima to bi trebale imati na umu, zaključuje prof. dr. Čičin Šain.
