Što smo vidjeli u dvije godine od prvih pacijenata s covidom u Hrvatskoj? Na to je u svom izlaganju ukazao prof. dr. sc. Bruno Baršić, infektolog iz KB Dubrava i profesor emeritus na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
Nema sumnje da je dolaskom omikrona broj teških pa tako i hospitaliziranih slučajeva proporcionalno manji od broja inficiranih i smrtnost je manja nego što je to bio slučaj kod delta soja, rekao je profesor. Broj oboljelih strmo pada, a hospitalno se liječe uglavnom ljudi koji su starijih godina i imaju druge popratne bolesti.
– Ono što sad u bolnici viđamo su ljudi starije dobi, pa je tako dobni prosjek preminulih preko 80 godina. Sad imamo posla s virusom koji se lakše širi, ali izaziva manji intenzitet upalnih reakcija i možemo zaključiti da idemo prema kraju covid vala, rekao je prof. dr. sc. Baršić.
Istaknuo je kako je pao u vodu koncept kolektivnog imuniteta, prije svega zbog niske procijepljenosti, a njoj se ima zahvaliti i visoka smrtnost od covida u Hrvatskoj. Smrtnost je 30 do 40 posto, ali to je zato što primamo vrlo teške pacijente, tvrdi. S iskustvom od 1000 hospitaliziranih ipak može reći kako smo sve bliže izlasku iz pandemijskog razdoblja, ali je vrlo teško reći hoće li se pandemija pretvoriti u epidemiju, hoće li virus dolaziti sezonalno i hoće li se svesti na simptome poput hunjavice. Iako, ne treba zatvarati oči pred činjenicom da je za neke ljude zbog njihova zdravstvenog stanja i viroza poput hunjavice smrtonosna.
U tom kontekstu očekuje sve manje problema u proljeće i ljeto, a baš ništa ne ukazuje na to kakvi će biti jesen i zima. Doduše, treba uzeti u obzir da imamo cjepiva koja se ipak lakše prilagođavaju novim varijantama virusa, iako dosadašnja cjepiva efikasna kod delta soja nisu pokazala istu učinkovitost kod omikrona. Srećom, on nije izazivao toliku smrtnost kao njegovi prethodnici. Sigurno je da će se pojaviti i nova cjepiva jer dosad smo vidjeli da nakon 4 do 6 mjeseci zaštitni efekt cjepiva prestaje kod oba cjepiva, pa je booster doza imala smisla, ali kod omikron varijante vidjeli smo ogroman broj reinfekcija što nam je reklo kako i s docjepljivanjem pogodak u omikron nije bio potpun. Srećom, ni sam omikron nije bio jednako razoran kao delta varijanta.
Isto tako treba očekivati nove lijekove. Što se tiče novih antivirusnih lijekova molnupiravir, te nirmatrelvir/ritonavir daju rezultate ako su primijenjeni u što ranijoj fazi liječenja do četvrtog ili sedmog dana infekcije, no, zapravo nisu polučili očekivane efekte. Slično je s monoklonalnim antitijelima, dok lijek casirivimab ne djeluje na omikron. Ipak, za očekivati je da se na tom tragu razviju i novi lijekovi.
Prof. dr. sc. Baršić kazao je kako je o budućnosti teško govoriti jer već smo se uvjerili bar u tri velike zablude; onu o kolektivnom imunitetu, o tome da će nas cjepivo štititi bar godinu dana i onu da će virus nestati. Od svega imamo neke djelomične rezultate pa iako nije pesimist, nije siguran da će stalno docjepljivanje osim u iznimnim slučajevima četvrtom dozom, biti izlaz iz situacije ako se virus nanovo vrati u novim oblicima.
– Optimizam ulijevaju neki znanstveni radovi s Oxforda, koji nam govore o tome da je virus možda iscrpio svoj mutacijski potencijal, pa premda zasad ne vidimo nove opasnije varijante, možemo se samo nadati da ih uistinu neće ni biti, zaključuje prof. dr. sc. Baršić.
