O tome razgovaramo s dr. Moranom Kosanović Bajić, specijalisticom pulmologije, iz Specijalne bolnice za plućne bolesti u zagrebačkoj Rockefellerovoj.
Najveći problem uzrokovan pandemijom COVID-19 je veliki globalni pad broja novozaraženih i prijavljenih u 2020. u usporedbi s prethodnim godinama, kaže dr. Kosanović Bajić. Nakon velikog povećanja broja zaraženih u periodu od 2017. do 2019. došlo je do pada od 18 posto. Neke regije imaju i više od 40 posto veći pad broja novozaraženih što je jasan pokazatelj utjecaja pandemije COVID-19 i epidemioloških restriktivnih mjera. Jer, riječ je zapravo o neotkrivenim slučajevima tuberkuloze. Od početka pandemije smanjena je dostupnost liječnika koji su sada opterećeni s COVID-19, manjkava je dijagnostička obrada i otežano je liječenje. Smanjeni su kapaciteti zdravstvenih ustanova za liječenje takvih bolesnika, a i pacijenti su manje spremni potražiti adekvatnu zdravstvenu skrb zbog ograničenja uslijed mjera određenih zbog smanjenja širenja COVID-19 infekcije.
Raste broj umrlih
Neposredna posljedica velikog pada broja novodijagnosticiranih pacijenata s tuberkulozom u 2020. je porast broja umrlih od tuberkuloze, na svim razinama: svjetskoj, regionalnoj i državnoj.
U svjetskoj populaciji u 2020. bilo je procijenjenih 1,3 milijuna smrtnih slučajeva oboljelih od tuberkuloze među HIV negativnim osobama, u odnosu na 1,2 milijuna u 2019. i dodatnih 214 000 smrtnih slučajeva među HIV pozitivnim osobama, što je mali porast u odnosu na 209 000 u 2019. Za usporedbu, od COVID-19 bolesti je u 2020. u svijetu umro 1.8 milijuna ljudi.
Ukupan broj smrtnih slučajeva uzrokovanih tuberkulozom u 2020. bio je gotovo dvostruko veći od broja uzrokovanih HIV-om/AIDS-om 0,68 milijuna, a smrtnost od tuberkuloze bila je zbog pandemije zbog COVID-19 u 2020. godini više pogoršana nego od HIV/AIDS-a. Za razliku od tuberkuloze, smrtnost od HIV/AIDS-a nastavila je opadati između 2019. i 2020.
Tuberkuloza je bila 13. vodeći uzrok smrti u svijetu i najveći uzrok od jednog infektivnog uzročnika. Pretpostavka je da će za 2020. godinu tuberkuloza biti drugi vodeći uzrok smrti od jednog infektivnog uzročnika, nakon COVID-19.
Kada posumnjati na tuberkulozu
Tuberkuloza je mikobakterijska bolest koja se prenosi kapljičnim putem, najčešće zahvaća pluća, a može zahvatiti bilo koji organ u tijelu. Bolesnik s aktivnom tuberkulozom je zarazan za okolinu, što znači da ima u iskašljaju mikroskopski vidljive mikobakterije koje može kihanje, kašljanjem, govorom ili pjevanjem prenijeti na svoje bližnje. Bliski kontakti s oboljelim od tuberkuloze su osobe koje žive u istom kućanstvu s bolesnikom ili su česti kontakti (npr. bliski prijatelji ili kolege na radnom mjestu)
Svi bolesnici koji kašlju duže od 3 mjeseca, imaju produktivni iskašljaj s primjesama gnoja ili krvi, žale se da povremeno imaju povišenu tjelesnu temperaturu i noćna preznojavanja, nespecifične bolove u prsima, gubitak apetita i mršavljenje suspektni su na tuberkulozu.
Ugroženi su imunokompromitirani bolesnici (urođene ili stečene imunokompromitirajuće bolesti), svi s kroničnim bolestima, onkološki bolesnici i oni na kemoterapiji te s transplantiranim organima. Također ljudi koji su duže vrijeme provodili u dijelovima svijeta s velikom incidencijom tuberkuloze – Afrika, Azija, Rusija, Južna Amerika.
Bolesnici kod kojih se postavi sumnja na tuberkulozu moraju se javiti svome liječniku zbog dijagnostičke obrade. Potrebno je učiniti laboratorijske nalaze, radiološku snimku srca i pluća i analizu iskašljaja na tuberkulozu. Ako se dokaže aktivna bolest preporučeno je provoditi liječenje u bolničkim uvjetima – DOT (directly observed therapy) gdje se po nadzorom medicinskog osoblja uzima terapija i rade se redovite kontrole krvi, prati se dinamika pozitiviteta u iskašljajima i radiološke kontrole. Također se očekuje, u suradnji s mikrobiolozima, napraviti gensku analizu ako postoji rezistencija na neki antituberkulotik. Bolesnici s izvanplućnom tuberkulozom nisu zarazni za okolinu, objašnjava dr. Kosanović Bajić.
Liječi se i latentna bolest
Kod bolesnika kod kojih se postavi sumnja na latentnu tuberkulozu – koji imaju pozitivan Quantiferonski test, uz radiološki nalaz, a negativan iskašljaj te se iz epidemiološke anamneze doznaje da je postojao kontakt s oboljelim, se također mora provesti liječenje unatoč tome što nemaju aktivnu bolest i nisu zarazni za okolinu.
Liječenje aktivne tuberkuloze se provodi s četiri vrste antibiotika kroz 2 mjeseca, potom se nastavlja s dvije vrste antibiotika još barem 4 mjeseca, ukupno 6 mjeseci terapije. Kod bolesnika s latentnom tuberkulozom provodi se liječenje samo jednom ili dvije vrste antibiotika kroz 3 do 9 mjeseci, ovisi o odabiru terapije. Po završetku liječenja potrebno je dugotrajno praćenje od strane specijalista pulmologa.
Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze obilježava se 24. ožujka, na dan kada je 1882. godine Robert Koch svijetu obznanio svoje otkriće uzročnika bolesti, za koje je dobio i Nobelovu nagradu za medicinu.
Kroz povijest je tuberkuloza bila poznata kao bijela kuga.
Uzročnik, Mycobacterium tuberculosis, potječe od drugih, primitivnijih organizama iz istog roda Mycobacterium. Rezultati studije analize genoma tuberkuloze iz arheoloških uzoraka iz južnog Perua otkrili su da je ljudska tuberkuloza stara oko 6000 godina. Svjetska zdravstvena organizacija izdaje godišnja globalna izvješća o tuberkulozi od 1997.godine.
Jasno je da još slijedi mnogo posla kako bi se tuberkuloza eliminirala do 2030.godine prema ciljevima Svjetske zdravstvene organizacije. Taj trud i borbu je svakako poremetila pandemija COVID-19 infekcije.
Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze je prigoda da se naglasi kako to nije bolest koja je iskorijenjena ili nestala, to je bolest koja se može dogoditi svakome od nas. Također je bitna edukacija stanovništva kako se ne bi stigmatiziralo bolesnike koji su liječili tuberkulozu.
Do sada, u vremenu moderne medicine, nikada nismo imali toliki udio populacije starije životne dobi kao i imunokompromitiranih bolesnika. Neograničene su mogućnosti putovanja i migracije stanovništva što utječe na epidemiologiju bolesti.
Iako živimo u dobu COVID bolesti, bitno je misliti i na tuberkulozu u svakodnevnoj praksi, poručuje dr. Bajić Kosanović.
