Umrijeti doma želja je čak 80 posto palijativnih pacijenata. U svom domu umire ih oko 28 posto. Jeste li ikad razmišljali o tome, gdje želite umrijeti? Podaci su ovo, ali i pitanje dr.sc. Julijane Franinović Marković izneseni na tematskoj sjednici saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku. Tema naziva Što možemo unaprijediti u palijativnoj skrbi u Republici Hrvatskoj? okupila je brojne stručnjake i predstavnike niza ustanova te institucija.
– Moramo povećati kapacitete za palijativnu skrb i edukaciju kadra koji je ključan u rješavanju pitanja ovog područja i gdje smo podkapacitirani. Nadam se da ćemo kroz ovu diskusiju doći do nekih ključnih poruka – poručila je uvodno, među ostalim, dr. Marija Bubaš, državna tajnica Ministarstva zdravstva. Te pozvala sve okupljene na uključivanje u javnu raspravu predloženih zakonskih izmjena koji donose reformske promjene koje će utjecati i na ovo područje zdravstva.
Briga o kvaliteti života u bolesti
Palijativna medicina osim dostojne smrti sadržava i brigu o kvaliteti života teško bolesnih ljudi. Područje je ovo zdravstva i medicine koje se mora destigmatizirati. Zato se i naglašava kvaliteta života, a ne dostojno umiranje. Istaknuto je to u više navrata uz poruku da – osoba mora biti ispred dijagnoze. Moglo se čuti i niz podataka poput demografske slike i starenja stanovništva što će očekivano povećati potrebu za ovom skrbi. Točnu dostupnost palijativne skrbi u RH nemamo izračunanu no do 2040. predviđa se porast potrebe između 20 i 40 posto. Neke brojke, nadalje, zbunjuju poput pojedinih zdravstvenih ustanova koje imaju ugovorene krevet no ne rade palijativnu skrb. Jedna od brojki jest i ona da se kroz 15 godina za tri puta povećao broj preminulih u socijalnim domovima.
– Palijativnu medicinu procjenjujem da je fizički i psihički prezahtjevna. Premalo se priča o palijativi. Ona zaslužuje svoje mjesto i svi mi ovdje smo krivi što je percepcija palijative u javnosti takva kakva je. A s druge strane dobar dio naroda, a i naših kolega i kolegica uopće ne pozna ovo područje. Jedan dan u kojem se priča je svjetski dan hospicija. Predlažem da donesemo odluku da Republika Hrvatska ima svoj dan palijative. Kad bi mene netko pitao to bi bio mjesec palijative. Trebamo svi zajedno razmisliti, upregnuti moždane vijuge i donijeti zaključke – poručila je dr. Maja Grba Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i potpredsjednica ovog Odbora. Upravo djelatnici hitne kroz svoju svakodnevnicu poslom susreću niz problema ove populacije pacijenata.
U raspravi koju je vodila dr. Renata Sabljar Dračevac, uz ostalo, zaključilo se da je ovo tema koja zaslužuje daljnje razgovore i da ovoj temi treba posvetiti i predloženi nacionalni dan.
